OBRAZOVNI SUSTAV

PLAN ZA NOVU ŠKOLU Osnovna će od 2018. trajati 9 godina, a učitelji će morati imati licencu

Novi obrazovni sustav izbacit će ‘bubanje’, a naglasak će biti na poticanju kreativnosti i odgovornosti
 Goran Mehkek / CROPIX

Prvašići 2018. godine mogli bi biti prva generacija hrvatskih učenika koji će pohađati devetogodišnju osnovnu školu, rekao je jučer prof. Neven Budak, premijerov savjetnik za znanost, na predstavljanju nacrta Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Taj dugo očekivani dokument na 180 strana, jedno je od predizbornih obećanja Milanovićeve Vlade , a na čelu povjerenstva za njegovu izradu bio je sam premijer.

- Hrvatska još uvijek ima relativno nizak broj visoko obrazovanih ljudi i to mijenjamo. No, samo povećanje broja visokoobrazovanih bez strateških promišljanja moglo bi biti pogrešno, što pokazuje primjer nekih zemalja na jugu Europe - rekao je Zoran Milanović.

Objedinjena strategija

Okvir za izradu dokumenta u proljeće prošle godine postavili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) te predstavnici akademske zajednice dok je u izradi nacrta strategije volonterski sudjelovalo 130 stručnjaka.

- Ovo je prvi put u našoj povijesti da jedna strategija objedinjuje sve, od predškolskog obrazovanja, osnovne i srednje škole i visokog obrazovanja do obrazovanja odraslih te znanosti i tehnologije. Strategija uvodi cjeloživotno obrazovanje kao princip na kojemu se zasniva cjelokupno obrazovanje - istaknuo je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović.

Polazeći od pitanja kakva treba biti nova škola, strategija predviđa devetogodišnju osnovnu školu, od čega bi pet godina bila razredna, a četiri godine predmetna nastava. Pritom bi hrvatski mališani u buduće u školu polazili šest mjeseci ranije nego sad, odnosno u prvi razred bi se upisivala sva djeca s navršenih šest godina do 1. rujna tekuće godine. No, prelaz na devetogišnju osnovnu školu nije moguć prije 2018. godine.

Politički konsenzus

- Mi se nadamo da će, nakon provedene javne rasprave i dorade dokumenta, Strategija biti usvojena u Saboru u veljači 2014. godine jer vjerujemo da o tome postoji politički konsenzus. Nakon toga uslijedila bi izrada Nacionalnog okvirnog kurikuluma, što će trajati oko godinu dana, te izrada Predmetnih kurikuluma, za što je potrebno oko 2,5 godine - pojasnio je Budak, istaknuvši kako mnoge europske zemlje imaju devetogodišnje osnovno obrazovanje. Također, iskustva pokazuju da se bolji rezultati postižu kada djeca ranije uđu u osnovnoškolski sustav.

- Činjenica da će djeca kretati šest mjeseci ranije u školu znači da ćemo prve godine upisati 1,5 generaciju. Na žalost, na ruku nam idu demografski trendovi koji pokazuju da će 2036. biti 25 posto manje djece, dakle četvrtina škola bit će višak - rekao je Budak. Umjesto na “bubanju” gradiva, nova škola imat će naglasak na poticanju kreativnosti, krititičkog načina mišljenja i odgovornosti. Strategija polazi od toga da učitelji imaju najvažniju ulogu za učenje i odgoj mladih pa bi se studijski programi za nastavnike trebali reformirati. Kako bi se podigla kvaliteta njihova rada, učitelji i nastavnici trebali bi proći proces licenciranja i steći dopusnicu za rad. Ravnatelji će, također, morati dobiti licencu za rad koji će obavljati. No, prije zauzimanja ravnateljske pozicije proći će specijalističku obuku.

Programski ugovori

Govoreći o našem visokom obrazovanju, Budak je istaknuo kako Bolonjski proces u Hrvatskoj nije implementiran na pravi način. Jedna od posljedica “nakaradne Bolonje” postojanje je niza sličnih ili gotovo identičnih programa za koje nema stvarnog opravdanja, a neracionalno se troše ljudski i materijalni resursi. Za razliku od dosadašnjeg načina financiranja visokih učilišta, koja su dobivala paušal iz državnog proračuna, ubuduće će se sklapati programski ugovori.

Troškovi stanovanja

- Onaj tko daje novac morat će reći što očekuje, a onaj tko ga prima obvezat će se da se to i postigne - rekao je Budak. Istaknuo je, također, da je naglasak Strategije na javnom obrazovanju koje treba biti dostupno svima bez obzira na materijalni status. Studij na javnim visokim učilištima, dakle, bit će besplatan. Što se tiče ulaganja u studentski standard, doći će do izmjena.

- Umjesto skupog i neracionalnog sustava neizravne potpore, dominatno preko subvencionirane prehrane, bit će uvedena izravna potpora i to za troškove stanovanja studenata - rekao je ministar Jovanović.

Osnovna škola

- trajat će devet godina, a ne više osam

- 5 godina razredne nastave, a 4 godine predmetne nastave

- u školu će se kretati šest mjeseci ranije nego sada, odnosno upisuju se sva djeca koja do 1. rujna tekuće godine navrše šest godina

- uvode se licence za nastavnike, što znači da će svaki nastavnik morati steći dopusnicu za rad

- ravnatelji će morati proći specijalističku obuku, a trebat će imati i licencu koju će morati obnavljati

- romska djeca pohađat će dvogodišnji besplatni integrirani predškolski odgoj kako bi se kompenzirala njihova socijalna i kulturna deprivacija

Visoko obrazovanje

- visoka učilišta financirat će se pomoću trogodišnjih programskih ugovora, a ne proračunski paušalno kao dosad

- zbog multipliciranja studijskih programa i obnavljanja onih za koje ne postoje potrebe, racionalizirat će se njihov broj

- studijski programi moraju imati jasno definirane i provjerljive ishode učenja, Čemu će pridonijeti suradnja visokih učilišta s poslodavcma

- studij na javnim visokim učilištima i dalje će biti besplatan

- napušta se skupi sustav neizravne potpore studenata, uglavnom subvencioniranom prehranom, jer to ne uključuje socioekonomski status studenta. Uspostavit će se sustav izravne potpore subvencija smještaja studentima ovisno o njihovu materijalnom statusu

Znanost I tehnologija

- ulaganja u znanost povećat će se sa sadašnjih 0,75 na 1,4 posto BDP-a do 2020.

- počinju strukturne promjene kojima će se veća sveučiliša preoblikovati u istraživačka

- počinje restrukturiranje javnih instituta

- Uvodi se sistematizacija radnih mjesta na visokim učilištima i javnim institutima prema kojoj će na nekoj katedri moći biti samo jedan redovni profesor, a ne nekoliko njih kao sada

- način znanstvenog izbora i napredovanja sveučilišnih nastavnika i istraživača mijenja se tako da će se ocjenjivati kvaliteta, a ne kvaniteta rada

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 04:30