DJEČJA PRAVOBRANITELJICA

Pirnat Dragičević: ‘Manji školarci najviše se plaše virusa, posebno strahuju za članove obitelji‘

Djeca su se pod početka izbijanja epidemije suočila s vrlo ozbiljnim očekivanjima i zahtjevima, tvrdi Pirnat Dragičević
Helenca Pirnat Dragičević
 Ured Pravobraniteljice Za Djecu

Dječja pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević i Gordana Kuterovac Jagodić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu opisale su u Newsroomu N1 Televizije kakve psihičke posljedice trpe djeca u pandemiji koronavirusa koja traje već devet mjeseci.

Za djecu svih uzrasta pandemija je donijela po njih posebno dramatične promjene u načinu života.

- Djeca su se pod početka izbijanja epidemije suočila s vrlo ozbiljnim očekivanjima i zahtjevima da se prilagode i pridržavaju epidemioloških mjera. Znamo da su tijekom prošlog proljeća svi pratili nastavu od kuće, a da sad djelomično prate nastavu od kuće - kazala je pravobraniteljica.

- Djeca su to prihvatila kao nešto vrlo važno, trudila su se u zaštiti zdravlja, kako svojega, tako i bližnjih - dodala je i konstatirala da im na tome "treba odati priznanje".

No, rekla je i to, sve skupa ostavilo je traga na djecu.

- Posebno su možda pogođena djeca roditelja čija je egzistencija ugrožena, čiji se roditelji teže nose s posljedicama epidemije, djeca koja žive u siromaštvu, djeca s poteškoćama u razvoju - kazala je

Gordana Kuterovac Jagodić navela je konkretne brojke o porasloj ranjivosti djece u pandemiji.

- Ispitali smo oko 800 djece od 1. razreda osnovne do 1. razreda srednje škole. Osim što smo ih pitali da nam govore o razinama stresa i anksioznosti, tražili smo ih da nam kažu kako im je s online nastavom - kazala je Kuterovac Jagodić.

'Veća djeca bolje podnose online nastavu'

Pokazalo se da veća djeca bolje podnose online nastavu od manje djece, a što se tiče konkretnih posljedica po psihičko zdravlje kazala je da su primijetili da 16 posto dječaka i 20 posto djevojčica ima neke značajnije psihičke poteškoće.

Kuterovac Jagodić je kazala da tu uglavnom nije riječ o kliničkoj razini poteškoća, ali da jest riječ o razmjerima koji se primijete.

- Djeca nižih razreda osnovne škole više se brinu da se sami ne zaraze, a posebno se brinu da se ne zaraze njihovi najmiliji. Pitali smo ih koliko im nedostaju njihove aktivnosti, školske i izvanškolske. Govorili su da im nedostaju druženja s prijateljima, to su na skali do 6 ocijenili s čak 5,5, školu su ocijenili da im nedostaje s 4 - otkrila je.

Pravobraniteljica Helenca Pirnat Dragičević navela je što su doznali o odnosu djece prema epidemiološkim mjerama.

- Djeca su to prihvatila s velikom ozbiljnošću, čak bih mogla reći i ozbiljnije nego odrasli - kazala je.

Kazala je da se pokazalo da djeca nerijetko upozoravaju na nelogičnosti u mjerama koje primjećuju oko sebe.

- Upozorila su nas da u grupama ulaze u školu i o tome se vodi računa, a istovremeno svi zajedno stoje pred školom, čekajući vrijeme kad će u grupicama ući u školu. Naveli su nam primjer da sama putuju sredstvima javnog prijevoza, gdje je gužva.

Svjedočili smo i pritužbama nekih da roditelji ne žele nositi maske - kazala je Pirnat Dragičević za N1.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. studeni 2024 04:24