PET GODINA RASTA: Cijena plina skače za 35%, ali ne svima istim ritmom?

Cijena plina za kućanstva u Hrvatskoj danas je socijalna kategorija i njeno određivanje nema veze s tržištem. Vlada je još 2009. odredila da Ina distributerima može prodavati kubni metar plina po 1,7 kuna bez obzira na to što plin uvozi po cijeni oko 3 kune po kubnom metru. No, Vladinom odlukom o nižoj cijeni od tržišne pogodovalo se i kupcima kojima socijalni oblik zaštite nije potreban. Hrvatska danas uvozi oko 45 posto potrebnih količina plina i Ina godišnje na prodaji plina gubi oko 280 milijuna kuna. Gubitak domaće naftne kompanije bio bi daleko veći da Ina plin koji crpi u Hrvatskoj i čija je cijena proizvodnje oko 1 kune po metru kubnom ne prodaje po cijeni uvoznog plina.

Tržišne cijene

Vlada neće moći unedogled održavati socijalnu cijenu plina za kućanstva. Hrvatska je prihvatila treći paket energetskih propisa Europske Unije koji propisuju uspostavljanje tržišnog formiranja cijena energenata te se Pristupnim sporazumom s Europskom Unijom obvezala da će od 2012. godine plin prodavati po tržišnim cijenama. Prodaja plina kućanstvima po tržišnoj cijeni značila bi, prema procjenama, povećanje cijene tog energenta oko 30 posto, što bi za velik dio kućanstava bila nepremostiva financijska prepreka. Kako bi se pronašlo optimalno rješenje, na inicijativu svog Nadzornog odbora Ina je od Instituta za energetiku i zaštitu prirode Ekonerg zatražila izradu studije koja bi odgovorila na pitanje kako što bezbolnije prijeći s administrativnog na tržišno poslovanje u prodaji plina kućanstvima. Ekonerg je u ljeto prošle godine napravio studiju kojom se predlaže uvođenje blok tarifa za opskrbu plinom kućanstava u Hrvatskoj.

Taj je model u Hrvatskoj već primjenjivan u naplati potrošnje električne energije. Pojednostavljeno rečeno, blok tarifa predviđa porast cijene plina s porastom opsega potrošnje i cijena plina ne bi bila ista za sve kategorije kućanstava. Konkretno, prema tom prijedlogu, odredila bi se potrošnja plina za pojedine kategorije kućanstava s obzirom na površinu stana. Prema podacima iz 2010. godine, u Hrvatskoj 605.568 kućanstva koristi plin kao energent i godišnje utroše 771.037 kubnih metara. Najveći broj kućanstava koristi plin u Gradu Zagrebu - 252.564. Među županijama najviše kućanstava plin koristi u Osječko-baranjskoj županiji - 55.195.

Prema studiji, uvele bi se tri blok tarife s obzirom na površinu stambenog prostora u kojem pojedine obitelji žive. Stručnjaci Ekonerga su pozivajući se na postojeći Zakon o socijalnoj skrbi odredili da bi u Bloku 1 bili stanovi do 35 četvornih metara, u Bloku 2 stanovi od 35 do 55 četvornih metara, a u Bloku 3 sva kućanstva sa stanovima površine veće od 55 četvornih metara. Za sve kategorije primijenila bi se dva obračunska razdoblja, zimski i ljetni, i u tim bi razdobljima bila različita granica potrošnje. Kako distributeri plina nisu dužni prikupljati podatke o stambenoj strukturi svojih potrošača, podaci o veličini stambenih jedinica za svako kućanstvo preuzimaju se iz popisa stanovništva i na osnovi tih podataka određuje se limit potrošnje za svako kućanstvo.

Limit potrošnje

U studiji se navodi da je moguće i uvođenje većeg limita potrošnje za kontinentalnu i jadransku Hrvatsku. Limit potrošnje u zimskom razdoblju za Blok 1 bio bi od 0 do 670 kubnih metara plina, za Blok 2 od 670 do 950 kubnih metara, a za Blok 3 iznad 950 kubnih metara plina. U ljetnom razdoblju za Blok 1 limit bi se kretao od 0 do 170 kubnih metara, za Blok 2 od 170 do 240 kubnih metara, a za Blok 3 iznad 240 kubnih metara plina. Količinu plina potrošenu iznad dodijeljenog limita kućanstva bi plaćala po najvišoj tržišnoj cijeni bez obzira na to u kojem su bloku. Za potrebe studije stručnjaci Ekonerga su kao orijentacijsku tržišnu cijenu uzeli 2,65 kuna za kubni metara. Riječ je o cijeni po kojoj, u ovoj studiji, Ina kupuje plin u inozemstvu. U studiji se navodi da to prijelazno razdoblje do uspostave tržišnih cijena može trajati četiri godine, ali Vlada može odlučiti da to razdoblje traje kraće ili dulje.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista