Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio je u petak, na stručnom skupu DP-a “Hrvatski projekt energetske samodostatnosti” da je Hrvatska trebala iskoristiti stotine milijardi kuna od svoje nafte i plina, a nije jer je priču prepustila Mađarima i domaćim kriminalcima.
“Sama ova afera vezano uz Inu i fosilna goriva je dovoljno tragična sama za sebe. Vidimo kako je došlo do gašenja Rafinerije Sisak, a Vlada se nespretno pokušava obraniti sa nekakvim investicijama od 4 milijarde kuna u Rafineriju Rijeka što je apsolutno smiješno samo iz aspekta Škugorovih zamračenih milijardu kuna. Govorimo o stotinama milijardama kuna svog plina i svoje nafte koje je hrvatska država trebala iskoristiti, a nije jer je priču prepustila Mađarima i domaćim kriminalcima‘‘, izjavio je Penava na skupu koji se u petak održao u organizaciji Domovinskog pokreta.
Penava je u uvodnom govoru istaknuo da taj skup otvara temu energetske neovisnosti u trenutku kada neke politike doživljavaju debakl, i kada Hrvatskoj treba biti još jasnije da propuštanje prilike upravljanja vlastitim resursima, zemlju gura u nepovoljan položaj, priopćio je, uz ostalo, DP.
Poručio je i da Hrvatska debelo kasni u korištenju obnovljivih izvora energije i solarnih potencijala te je najavio kako će težište Domovinskog pokreta biti na vjetroelektranama i na primjerima dobre prakse Grada Vukovara koji crpi geotermalne potencijale Panonskog bazena.
‘‘Dokle god imamo politiku i političare bez vizije, bez strategije, s fokusom na grabež i pljačku umjesto na stvaranje dodane vrijednosti i raspolaganje nacionalnim bogatstvima, nažalost, svjedočit ćemo člancima iz crnih kronika‘‘, smatra Penava.
Predsjednik kluba zastupnika Domovinskog pokreta u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Slaven Dobrović istaknuo je kako je Hrvatska članica Europske unije koja ima ambiciju postati klimatski neutralan kontinent do 2050. godine. Smatra da je za zaključak o poziciji Hrvatske dovoljno pogledati podatke za 2020. godinu prema kojima je Hrvatska skoro četrnaest puta slabija od prosjeka proizvodnje električne energije iz fotonapona.
‘‘Kao da smo neka sjeverna nordijska zemlja, a ne mediteranska. S vjetrom je bolje, tu smo tek nekih 30 do 40 posto ispod prosjeka”, rekao je Dobrović.
Smatra i da se danas, u uvjetima ekstremno visokih cijena energenata i relativno prihvatljivih i povoljnih investicijskih troškova isplati ulagati u fotonaponske sustave, posebice u javnom sektoru budući je povrat investicije kratak te je zapitao što Hrvatska čeka.