OBALA, SUNCE I MORE

Peđa Grbin: ‘Hrvatska se ekonomija uvelike zasniva na sreći. Evo kako to možemo promijeniti‘

Između ostaloga, predsjednik SDP-a predložio je da porez na dobit poduzeća smanjuje ovisno o visini plaća koje ona isplaćuju radnicima

Peđa Grbin

 Lucija Ocko/Cropix

Predsjednik SDP-a Peđa Grbin ustvrdio je u petak da se hrvatska ekonomija "u velikoj mjeri zasniva na sreći", previše se oslanja na prihode od turizma te je potreban zaokret prema stvaranju dobro plaćenih radnih mjesta u svim gospodarskim granama i povećanju životnog standarda.

‘‘Naša se ekonomija danas u velikoj mjeri zasniva na sreći. Na sreći što se Hrvatska nalazi na savršenom mjestu na kugli zemaljskoj, na sreći što smo blagoslovljeni fenomenalnom obalom, suncem i morem. Hajmo razmisliti kako da toj sreći doprinesemo nešto drugo, a to su rad vizije i ideje‘‘, rekao je Grbin na konferenciji za medije.

Predstavio je SDP-ove kratkoročne i dugoročne mjere koje bi, po njegovim tvrdnjama, trebale donijeti rast plaća, povećanje životnog standarda i smanjenje nejednakosti u društvu.

Mjere koje bi išle na povećanje plaća kroz izmjene sustava porez na dohodak doprinijele bi rastu plaća samo kod građana koji već imaju visoka primanja, ustvrdio je Grbin te stoga predlaže izmjene u sustavu poreza na dobit poduzeća.

Spomenuti porez trenutno iznosi 18 posto, osim ako se ne radi o mikro poduzećima, a prema prijedlogu SDP-a, taj bi se porez smanjivao ovisno o visini plaća koje se isplaćuju radnicima.

‘‘Ako ulažeš u svoje poduzeće, ako investiraš i dižeš radnicima plaće, ova država će ti uzimati manji porez. Ako s druge strane, poput hrvatskih banaka, guliš građanima kožu, dižeš kamate na kredite i držiš minimalne kamate na štednju, onda ćemo mi kao država uzvratit mjeru i ogulit ćemo kožu tebi‘‘, rekao je predsjednik SDP-a.

U Italiji, gdje je na vlasti konzervativna vlada, se o porezu na ekstraprofit počelo razgovarati kada su banke ostvarile 8 posto povrata na kapital, naglasio je SDP-ov saborski zastupnik Branko Grčić, dok hrvatska vlada o tome ne govori nište iako je povrat na kapital ovdje dvostruko veći.

"No, i izvan bankarskog sektora postoji čitav niz poduzeće u kojima su plaće minimalne ili blizu minimalnih. Jedna petina radnika u privatnom sektoru dobiva plaće ispod 4700 kuna", upozorio je SDP-ovac.

„Ako netko isplaćuje male plaće a ostvaruje ozbiljne dobiti, nužno je ostvariti određenu preraspodjelu“, kazao je. Na taj način prikupljeni novac može poslužiti u socijalne svrhe ili može biti transferiran od poduzetnika prema radnicima.

‘‘Radi se o indirektnom subvencioniranju rasta plaća u privatnom sektoru. Nešto što nismo vidjeli, ali može funkcionirati. Ta mjera stimulira poduzetnike da povećavaju plaće svojim ljudima, zadržavaju ih na radnim mjestima umjesto da odu u inozemstvo‘‘, smatra SDP-ov saborski zastupnik.

Među dugoročnim mjerama nalaze se poticanje investicija koje stvaraju dobro plaćena radna mjesta, posebno u ekonomski najsiromašnijim dijelovima zemlje te pokretanje zelene tranzicije.

Hrvatska stvara radna mjesta koja domaće stanovništvo više ne zanimaju

‘‘Ključ problem kad govorimo o ekonomskom modelu Hrvatske je taj što on stvara radna mjesta koja domaće stanovništvo više ne zanimaju. U 2022. godini imali smo oko 100 tisuća uvezenih ranika i 40 tisuća radnika koji su u mirovini‘‘, istaknuo je voditelj Središnjeg savjeta SDP-a Josip Tica.

Mjere koje SDP predlaže omogućit obrazovanim ljudima da osiguraju egzistenciju u onom gradu u kojem žele živjeti, poručio je Tica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 02:39