PAD BDP-A GORI JE OD NAJGORIH PROGNOZA Hrvatska će teško izbjeći prinudnu upravu EU

Hrvatsko je gospodarstvo u drugom ovogodišnjem tromjesečju potonulo čak 0,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prve su to procjene državne statistike, koje potvrđuju da recesija i dalje “trese” Hrvatsku, te da oporavka još nema.

Iako iz DZS-a poručuju kako su stopu pada gospodarske aktivnosti u drugom kvartalu izračunali primjenom nove metodologije ESA 2010., pa ona “nije metodološki usporediva s dosad objavljenim stopama”, kao i da se radi samo o prvoj procjeni, malo tko očekuje da konačni podaci, kada budu objavljeni u rujnu, u bitnome mogu promijeniti sliku Hrvatske kao zemlje čija je ekonomija već šestu godinu u nizu zarobljena u recesiji.

Rast izvoza roba

Glavni krivac za nastavak pada hrvatskoga BDP-a je slaba domaća potražnja. Na to se upozorava i u priopćenju DZS-a, u kojem upozoravaju da je najveći doprinos novom smanjenju BDP-a došao od pada investicija, što je nastavilo potkopavati ionako već umrtvljeni građevinski sektor. S druge strane, proljetne je minuse amortizirao rast izvoza roba, koji je pogurao prerađivačku industriju, odnosno onaj njen izvozno orijentiran dio.

Već i podaci koji su objavljivani proteklih tjedana i mjeseci ukazivali su na to da se stvari u drugom kvartalu ne kreću u dobrom smjeru.

Nastavak pada osobne potrošnje, pad zaposlenosti, daljnje urušavanje raspoloživa dohotka i razduživanje stanovništva, u kombinaciji sa sveprisutnim pesimizmom, nisu ostavljali puno prostora za ocjenu da ćemo i u drugom tromjesečju plivati u zoni minusa.

Na to je, uostalom, prije tjedan dana upozorilo i osam makroekonomista koji su sudjelovali u Hininoj anketi, a koji su prognozirali da je hrvatski BDP u drugom tromjesečju pao za 0,6 posto u usporedbi s istim lanjskim kvartalom, odnosno više nego u prvom tromjesečju u kojem je pad gospodarske aktivnosti iznosio 0,4 posto.

Na kraju proizlazi da su anketirani makroekonomisti bili čak i optimistični, budući da je pad BDP-a, prema sada dostupnim podacima, bio i veći od njihovih očekivanja.

- Iako je posljednja procjena izračunata primjenom nove metodologije ESA 2010, konačni podaci, koji će biti objavljeni 10. rujna, mogli bi potvrditi realan pad gospodarstva na godišnjoj razini i 11. tromjesečje zaredom. Na nastavak kontrakcije hrvatskoga gospodarstva u drugom tromjesečju već su upućivali pokazatelji iz realnog sektora te slabo tržište rada - ocjenjuje Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisena. Dodaje kako na razini cijele 2014. očekuje da će hrvatsko gospodarstvo potonuti za 0,8 posto. Slična upozorenja dolaze i od Zdeslava Šantića, makroekonomista SG Splitske banke, koji upozorava da je domaća potražnja i dalje u padu, dok jedino izvoz bilježi pluseve.

Pad osobne potrošnje

No, hrvatski je izvozni sektor slab, pa ni kretanja na stranim tržištima ne mogu u tako velikoj mjeri preokrenuti trendove. Oporavak nam izmiče i zato što ranije nismo proveli reforme.

- Mi još nismo završili tranzicijski proces. Zato su nam i perspektive za dugoročan rast gospodarstva slabe. Značaj javnoga sektora na gospodarska kretanja u Hrvatskoj i dalje je velik, a upravo javni sektor u nadolazećem razdoblju čeka značajna prilagodba, budući da smo ušli u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), što bi kratkoročno moglo dovesti do pada gospodarske aktivnosti - poručuje Šantić, čija očekivanja za ovu godinu u cjelini govore o padu gospodarske aktivnosti u Hrvatskoj za 0,5 posto.

Još veći pad?

Još veći pad, jedan posto, u ovoj godini očekuje Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke, koji upozorava na to da hrvatski izvozni sektor u nastavku godine čeka usporavanje. Do toga će dovesti ponajprije usporavanje gospodarstva u zoni eura. Primjerice, Italija, značaj koje je za naš izvoz ogroman, vratila se u recesiju.

Kada je riječ o domaćim faktorima u gospodarskoj slagalici, Stojić ističe da se tu na kratke staze ne može puno učiniti. Država bi, ističe, eventualno mogla pokušati kroz poreznu politiku rasteretiti gospodarstvo, no s obzirom na to da smo pod paskom Bruxellesa, to je teško očekivati. Stoga on ni u sljedećoj godini ne očekuje čudo: gospodarski će rast, prema sadašnjim procjenama, iznositi 0,3 posto, no i za njega je šanse sve manje.

Ubrzanje reformi zagovara i Šantić, koji poručuje da bi trebalo krenuti u bitku za osiguranje gospodarskog rasta.