Visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku EU, barunica Catherine Ashton, sazvala je prošli petak izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova zemalja članica da bi se raspravilo pitanje krize u Ukrajini i Iraku. Taj je sastanak već bio ozbiljno kasnio: SAD je u tom trenutku već iz zraka tukao po džihadistima Islamske države (IS) i u Irbil je stizalo oružje za kurdske borce, pešmerge.
Šefovi diplomacije
No sastanak je ipak bio sazvan, nakon njega su krenule i neke nove inicijative za političko rješenje krize u Ukrajini, dakle imao je svoju važnost i neke posljedice.
Ali na tom sastanku nije bilo hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova, Vesne Pusić. Pedantni bruxelleski birokrati točno su popisali tko je sve stigao u petak oko podneva i tko je sjedio za stolom za kojom su se donosile odluke. A bili su tu šefovi diplomacija Češke, Njemačke, Austrije, Italije, Francuske, Velike Britanije, Estonije, Irske, Grčke, Švedske, njih 21, pa zatim pet dužnosnika u rangu državnih tajnika, a samo su Hrvatska i Cipar bili zastupljeni na najnižoj razini: ondje su sjedili stalni predstavnici, Mate Škrabalo i Kornelios Korneliou.
Na upit o razlozima zbog kojih ministrica Pusić nije prisustvovala sastanku, iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova stigao je sljedeći odgovor: “Uobičajna je praksa da na sastancima Vijeća EU, u slučaju spriječenosti ministara, umjesto njih sudjeluju njihovi zamjenici, odnosno stalni predstavnici pri EU. Sastanak o kojem govorite bio je tehničke naravi, a sadržajna i stvarna rasprava (za koju uostalom trebaju i pripreme svih EU članica) bit će na idućem sastanku koji se održava krajem idućeg tjedna, a na kojemu će sudjelovati ministrica Vesna Pusić.”
Interesi i prioriteti
Kao što se jasno vidi iz zaključaka ovog sastanka, objavljenih na web stranici EU, te iz razloga zbog kojih je sazvan, nikako se ne možemo složiti da je riječ o “sastanku tehničke naravi”. Kad bi pak tomu i bilo tako, onda bi ondje vrlo vjerojatno sjedilo mnogo više stalnih predstavnika nego ministara, a bilo je obrnuto. Predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku Milorad Pupovac vjeruje da je ministrica Pusić imala valjan razlog zašto nije bila na sastanku. No, napominjemo, taj je razlog i nakon izjave iz MVEP-a i dalje nepoznat.
Pupovac je pak razgovor za Jutarnji iskoristio kako bi otvorio jedno, kako smatra, bitno važnije pitanje: “Gdje je sada naša vanjska politika, s čime ministrica ide na sastanke u Bruxelles, koji su naši intresi i prioriteti nakon godinu dana članstva u EU i dodatnih komplikacija na međunarodnoj sceni u koje su uključene i Hrvatska i EU”, iznio je Pupovac. Ako dakle razmišljamo na taj način, može se zaključiti da zapravo i nije bilo potrebe da itko ide u Bruxelles jer Hrvatska stvarno o sadašnjim krizama nije ni jednom iznijela svoje mišljenje (recimo, o situaciji u pojasu Gaze) te se samo uredno skriva iza usuglašenih stavova EU. “Tom bi pitanju trebali posvetiti posebnu pažnju svi zaduženi za vanjsku politiku u Hrvatskoj, predsjednik, Vlada, Sabor, te o tome povesti razgovor na drukčiji način”, zaključio je Pupovac.
Puno oštriji je, očekivano, bio međunarodni tajnik HDZ-a Miro Kovač, koji je istaknuo da je na sastanku svakako trebala biti ministrica ili eventualno dužnosnik na razini zamjenika ili pomoćnika ministrice. “Hrvatska je Vlada ovakvim postupanjem pokazala da se ne snalazi u EU, da očito ne zna koji su hrvatski interesi, da ne zna ili ne želi koristiti mogućnosti koje pruža članstvo u EU.”
Propušteni sastanci
Dakle, još jedan vanjskopolitički gaf u EU, gdje se ovakvo nešto ne događa prvi put (bilo je već sastanaka kad su drugi ministri s nemalim čuđenjem tražili pogledom svog hrvatskog kolegu). A nismo se pokazali ni na političkoj razini kad u lipnju ove godine premijer Zoran Milanović kao jedini predsjednik države ili vlade zemlje članice EU socijalističke provenijencije nije došao na sastanak koji je u Parizu sazvao francuski predsjednik François Hollande.
Komentar Roberta Bajrušija:
Hrvatska ne smije ignorirati svijet
Bez obzira koji je razlog u pitanju, nije dobro to što Vesna Pusić nije otišla na izvanredni sastanak ministara vanjskih poslova članica EU u Bruxellesu zbog pogoršanja stanja u Ukrajini i Iraku. Ili barem poslala svog zamjenika Joška Klisovića.
Na Zrinjevcu o svemu šute, a za to vrijeme u relativnoj blizini bjesne ratovi, koji utječu i na Hrvatsku, od ekonomije do potencijalnih vojnih angažmana, kao članice NATO-a i EU.
Nakon što je Ruska Federacija 7. kolovoza 2014. zabranila uvoz poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda iz SAD-a, Europske Unije i još nekih država, iz Ministarstva vanjskih poslova uslijedila je tek štura reakcija kako će “biti u kontaktu s hrvatskim tvrtkama i poslovnim udruženjima kako bismo detaljno analizirali učinke, kao i daljnje korake kako bi se ublažile eventualne negativne posljedice”.
Posljednja informacija koju je prije toga objavio MVP datirana je s 1. kolovozom, a odnosi se na pomoć koju je Argentina uputila poplavljenim područjima. Usto, u predstojećim danima u ministarstvu nisu predviđene važnije diplomatske aktivnosti.
Siesta koja na Zrinjevcu traje već tri tjedna govori i o utjecaju Hrvatske na međunarodnu politiku. Ne treba imati iluzije kako manje zemlje mogu bitno pridonijeti rješavanju globalnih kriza, ali važno je sudjelovati, a ne samo provoditi tuđe odluke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....