'OVO SU NAJVEĆI HRVATSKI PROBLEMI' Kolindin rezime nakon sastanka sa šefovima stranaka

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović sazvala je u petak poslijepodne konferenciju za novinare kako bi izvijestila o zaključcima koje je donijela nakon sastanka s većinom šefova parlamentarnih stranaka.

- Protekla dva tjedna, kao što ste i sami svjedočili, razgovarala sam sa većinom čelnika parlamentarnih stranaka (osim SDP-a i Laburista), ali i sa sindikatima i poslodavcima te predstavnicima stručne i akademske zajednice. Učinila sam to kako bih saslušala njihova viđenja trenutačne situacije u državi te čula promišljanja oko potencijalnih rješenja nagomilanih problema. Hvala svima što su sa mnom podijelili svoja razmišljanja, a mislim da je to itekako važno jer smatram da je normalno da se kao nova predsjednica upoznam kako sa čelnicima stranaka, tako i s njihovim političkim stajalištima i planovima - kazala je Grabar Kitarović, te dodala:

- Želja mi je bila utvrditi zajedničke nazivnike u identificiranju pravih problema u društvu, a sve kako bismo pokušali kreirati prostor za dijalog, posebice uzimajući u obzir kako je ovo ujedno i izborna godina. Cilj mi je, kako sam i najavljivala, okupljati što više strana u dijalog. Često nećemo imati ista načela i poglede, no razgovorom ćemo naći zajedničke nazivnike i na njima početi graditi budućnost. I doista, svi čelnici parlamentarnih stranaka s kojima sam razgovarala potvrdili su kako nedostatak dijaloga predstavlja ozbiljnu barijeru u iznalaženju onog minimalnog konsenzusa koje je društvu potrebno kako bi krenulo naprijed - napomenula je predsjednica pa krenula s iznošenjem važnih problema koje su u razgovoru s njom istaknuli gotovo svi čelnici parlamentarnih stranaka.

- Prije svega, kao jedan od najznačajnijih izazova pred nama istaknula se demografska kriza koja se očituje kroz slab natalitet, odlazak ljudi iz Hrvatske... starimo kao društvo i država, a iseljavanje, posebice mladih i obrazovanih ljudi u ključnoj dobi kada bi trebali zasnivati obitelj, dubok je problem - krenula je predsjednica sa izlaganjem ključnih točaka.

- Kao drugi ključan problem stranački čelnici podcrtali su nedostatak dijaloga, kako u politici, tako i općenito u društvu. Iako postoje različita mišljenja, što je za jednu demokraciju itekako poželjno, razgovor se mora odvijati, argumentirane rasprave se moraju odvijati, a to upravo izostaje. Istaknuta je potreba stavljanja naglaska na služenje narodu i građanima, na komuniciranje i slušanje građana, a ne na vladanje. Svi naime žele sudjelovati u svim inicijativama i u dijalogu, osjećaju takvu dužnost i ističu potrebu predanosti radu za bolje sutra, za razliku od skrivanja iza zakona i paragrafa kao izgovora za nečinjenje.

- Svi se slažu u ocjeni kako u Hrvatskoj ne postoji više samo gospodarska kriza već opća društvena kriza koja se očituje u krizi morala, etike i vrijednosti, u najdubljoj podijeljenosti društva do sada. Ne postoji politika nacije, a prisutan je nedostatak nade i motivacije kod ljudi kao i nedostatak entuzijazma. Naravno, tu opću društvenu krizu ponajprije osjećamo kroz veliki broj nezaposlenih, blokiranih građana - napomenula je Kolinda Grabar-Kitarović pa dodala kako su kao jedan od ključnih izazova čelnici političkih stranaka podcrtali i to što ne postoji neka jedinstvena, temeljna gospodarska politika, koja bi se ogledala u odgovoru na pitanja poput kakvu mi to gospodarsku politiku želimo njegovati: plansku ili tržišnu.

- Svi ističu potrebu naglaska na politiku održivog gospodarskog razvitka, a kao barijere ističu nepredvidljivost sustava zbog čestih promjena ili najava promjena u zakonskim okvirima ili pak u fiskalnim ili parafiskalnim nametima, izmjenama Zakona o radu, lošu investicijsku klimu, rast duga, gubitak radnih mjesta, neisplate plaća posebice državnih tvrtki, a znamo da je riječ o kaznenom djelu. Naposljetku, no ne manje važno, svi kažu kako selo izumire, kako ne postoji jasna dugoročna strategija razvoja poljoprivrede iako se vidi potencijal u toj gospodarskoj grani. Moramo biti svjesni kako, još uvijek, imamo iznimno očuvane prirodne resurse i nekontaminiranu zemlju, zato nam očuvanje okoliša te njegovo racionalno korištenje mora biti visoko na listi prioriteta.

- Gotovo svi podcrtavaju slabost institucija i nisku razinu produktivnosti državne administracije, ali i nužnost reforme lokalne i regionalne samouprave, jer smatraju kako je sadašnji sustav neodrživ. Previše je neproduktivnih agencija, a i loša je vertikalna i horizontalna komunikacija među njima. To je i najveća zamjerka ulagača. Veći dio stranačkih čelnika ističe nisku razinu iskoristivosti EU fondova, sporo pravosuđe te slabu iskoristivost državnih resursa kao i državne imovine. I dalje se treba aktivno boriti protiv korupcije i to na svim razinama, istovremeno pazeći na stabilnost poduzetničke i investicijske klime. Deklarativno se poziva na institucije, a istovremeno se one ne osnažuju i ne izgrađuju - naglasila je Kolinda pa kazala kako je ovo nažalost izborna godina odnosno godina praznog hoda koja rezultira strahom od preuzimanja odgovornosti za donošenje teških odluka, 'a i ignoriraju se sve inicijative koje dolaze s druge strane'.

Čelnici većine stranaka istanuli su još nekoliko problema, navela je predsjednica.

- Nekoliko elemenata koje stavljam u jednu grupu odnose se na ocjene kako nam je loš obrazovni sustav koji još uvijek ne poznaje sustav dualnog obrazovanja iako bi to moglo pomoći zapošljavanju ljudi. Zatim, nedovoljno se iskorištavaju nezavisna udruženja, komore, instituti i slične organizacije kod iznalaženja rješenja za postojeće, ali i buduće izazove - izjavila je Grabar-Kitarović, pa zaključila:

- Obzirom na sve ovo što sam čula u razgovorima i što većina parlamentarnih stranaka gotovo jednoglasno ističe kao izazove, vidim prostor za dijalog, prostor za konsenzus, pa ako hoćete i za novi društveni ugovor kako bismo zajedničkim snagama Hrvatsku usmjerili u pravcu koji će nam jamčiti kvalitetniju budućnost. Nakon što sam obavila ove razgovore, nastavit ću razgovarati s institutima i drugim stručnim organizacijama, kojima je uostalom i posao iznalaziti odgovore na ova pitanja i izazove ili barem koji trebaju postaviti prava pitanja za kvalitetnu javnu raspravu.

Neki od njih možda već imaju rješenja, ali nitko ih nije saslušao, a neki će možda dobiti motivaciju da odrade analize prijeko potrebne za nas političare kako bismo donosili informirane odluke. Nakon što odradim i te razgovore i prikupim određena stajališta i podatke bit ću ih spremna podijeliti opet sa čelnicima parlamentarnih stranaka, koje ću ponovo okupiti, u nadi kako bi to moglo pomoći daljnjem dijalogu u političkom prostoru te kvalitetnoj javnoj raspravi.