‘Ovo što nam se dogodilo najavljuje se još od 1970-ih godina. Znam i koje je rješenje‘

Gruba statistička realnost pokazala je da Hrvatska ima manje od 3,9 milijuna stanovnika, a posljedice bi mogle biti dalekosežne, suglasni su demografi koji godinama uzalud upozoravaju da nam prijeti demografski krah.

Istina, i druge europske zemlje imaju negativne demografske trendove, ali niti jedna u deset godina nije izgubila deset posto stanovništva. Što negativni prirast stanovništva, što odlazak mladih iz Hrvatske u druge zemlje, poglavito EU, rezultirali su istinom koja nikoga nije ostavila ravnodušnim. Naime, pokazalo se da Hrvatska nema sustavnu demografsku politiku, da ne zna kako zadržati mlade, pa i privući radnu snagu iz drugih država te kako promijeniti gospodarsku paradigmu koja bi je iz konobarsko-trgovačke zemlje izdigla prema novim industrijama i tehnologijama koje neće ovisiti o suncu, moru ili koronavirusu. I ono malo populacijske politike koja se povremeno pojavi vrlo brzo se mijenja i stvara nesigurnost, poglavito kod mladih ljudi koji onda trbuhom za kruhom odlaze iz Hrvatske.

"Moramo priznati sami sebi da imamo problem koji postaje sve veći jer se ne rješava. Još 70-ih godina demografi su predviđali ovakav razvoj događaja koji vodi k tome da neće biti dovoljno mladih ljudi koji će biti nositelji novih znanja. Kad bi bilo moguće, trebalo bi odmah useliti 300.000 mladih ljudi koji bi dali snažnu injekciju hrvatskom društvu koje je demografski staro i kojemu je nužan demografski preokret", kaže demograf prof. dr. Anđelko Akrap.

Politička klima

Dodaje kako se stalno govori da ćemo useliti neke nove ljude, ali jasno je da se to neće dogoditi dok se ne krene sa sustavnom demografskom politikom koja neće ovisiti o političkim promjenama.

Anđelko Akrap

Mario Todoric/Cropix

"Iz zemlje iz koje se mladi iseljavaju neće doći neki novi mladi jer ni njima ne odgovara to što se zbiva u Hrvatskoj. Ne možemo nikoga privući. Primjerice, 2011. imali smo u radnoj populaciji od 16 do 64 godine 2,9 milijuna građana, a sad ih imamo 2,3 milijuna. Do 2050. moguće je da ćemo ih imati samo 1,8 milijuna. Da bi se to spriječilo, nužne su dugoročne demografske politike koje se u Hrvatskoj ne provode. U retorici hrvatskih političara uvriježilo se da kad govore o o demografiji, uglavnom kažu - mjera nije dala rezultat, ali ne kažu da to niti nije bilo moguće jer su trajale prekratko", objašnjava prof. dr. Akrap. Ističe kako opravdanje za nečinjenje nije ono što se često može čuti - događa se to i drugima u Europi. Naglašava da to ne stoji jer tako velik problem nemaju, primjerice, ni Slovenija, ni Poljska, ni Mađarska.

Strah za egzistenciju

"Kad iz neke obitelji djeca bježe, očito je da postoji problem, a tako je i s Hrvatskom. Prosječna plaća ne daje sigurnost koju bi trebala imati mlada obitelj koja namjerava imati djecu. Demografska politika treba biti dio ukupne razvojne politike. Smisao je populacijske politike da osoba bude slobodna imati djecu, a ne da je u tome sprečava strah za egzistenciju. Hrvatsko je društvo socijalno vrlo slojevito i ljudi ne mogu sa svoje pozicije govoriti kakve bi mjere trebale biti. Naprosto, moraju postojati politike koje su različite za različite dijelove zemlje, uključujući i poreznu politiku", napominje prof. dr. Akrap. "Pretvorili smo se u zemlju trgovaca i konobara. Hrvatska se u potpunosti okrenula manje produktivnim djelatnostima, odnosno uslužnima, a nema dovoljno radne snage da to i odradi. To nisu razvijajuće djelatnosti, a osjetljive su na promjene. Hitno je potrebno da se gospodarstvo prestrukturira jer je upravo to vrlo važno za promjenu demografskih trendova na bolje", naglašava prof. dr Akrap.

Činjenica je da nam društvo stari, da mladi odlaze. To će za posljedicu imati i neke druge lošije trendove. Naime, stariji manje troše, a to znači da se manje puni proračun. No, istodobno se više mora trošiti za mirovine, za zdravstvo i socijalu. To je začarani krug, a nema politike koja bi to prekinula. Nažalost, izbore ne dobivaju oni koji bi predložili kvalitetnu demografsku politiku jer najšira glasačka baza za to nije zainteresirana.