Ispred sudskih i državnoodvjetničkih zgrada u 16 hrvatskih gradova jučer su prosvjedovali službenici i namještenici zaposleni u pravosuđu, dakle zapisničarke, službenice zaposlene u administraciji i računovodstvu, dostavljači i ostali, kako bi upozorili na svoje male plaće. Štrajkat će i danas. Kako smo jučer čuli od njihovih sindikalnih predstavnika, 5900 službenika i namještenika u pravosuđu ima mjesečnu plaću manju od 5500 kuna, dok ih 1070 ima plaću manju od minimalne plaće u Hrvatskoj, pa im Vlada uplaćuje dodatak kako bi dosegnuli minimalac.
Kad kažemo službenici i namještenici u pravosuđu, mislimo uglavnom na žene. Na 67 sudova, koliko ih je u Hrvatskoj, na kraju 2021. radilo je 5795 službenika i namještenika, od kojih su čak 90% žene. Sličan je omjer i među službenicima i namještenicima u DORH-u.
Sudski službenici i namještenici koji doista rade za mizerne plaće, ako je suditi prema prvom godišnjem izvješću o stanju sudbene vlasti koji je nedavno uputio Saboru, podršku su dobili i od čelnika Vrhovnog suda Radovana Dobronića.
U preporukama za poboljšanje kvalitete i ažurnosti rada sudova, koje je priložio izvješću, Dobronić posebnu pažnju posvećuje nedopustivo niskim plaćama sudskih službenika i namještenika. U izvješću ističe da podržava prijedloge da im se plaće povećaju za 30 posto i posebno upozorava na položaj sudskih zapisničara koji na sudovima imaju posebnu procesnu ulogu, a preopterećeni su i potplaćeni. Nedostatak sudskih zapisničara je, upozorava, alarmantan, što direktno utječe na ažurnost u radu sudaca.
"Status sudskih službenika i namještenika je općenito podcijenjen, a naročito sudskih zapisničara", navodi u izvješću Dobronić. "Od njih se traži vrlo mnogo, a daje im se vrlo malo, a upravo oni su u postojećim uvjetima vrlo važni za pravilno funkcioniranje sudova. Sadašnja situacija sa zapisničarima na prvostupanjskim sudovima je kritična. Oni su s jedne strane preopterećeni, a s druge potplaćeni". Dobronić ističe da je plaća sudskih zapisničara, koja se kreće na razini minimalne propisane plaće, u prosjeku oko 4300 kuna, apsolutno neprihvatljiva za opseg i težinu posla koji obavljaju.
"Naime, zapisničari nisu samo obični daktilografi nego su to osobe koje obavljaju kompletnu manipulaciju sa spisima u fizičkom obliku te se doslovno radi o fizičkom radu, oni vode različite evidencije, često obračunavaju sudske pristojbe. Pored toga", ističe Dobronić, "sad trebaju pokazati i znatne informatičke vještine pored rada sa strankama. Takav opseg i težina rada dovode do toga, u uvjetima kad je većina sudaca preopterećena spisima, da se sudski zapisničari često razbolijevaju i odlaze na bolovanja ili se nastoje odmaknuti od toga radnog mjesta prelaskom na neko lakše mjesto unutar istog ili drugog suda ili u posljednje vrijeme bježe u neka druga ministarstva ili agencije jer im oni nude istu ili veću plaću s manje rada. Dakle, došli smo već do toga da su ministarstva postala nelojalna konkurencija sudovima u ovom dijelu s obzirom na to da sudovi ne mogu dobiti veća sredstva, odnosno veće koeficijente za sudske zapisničare", piše Dobronić u dodatku izvješću.
Taj problem se, objašnjava, najčešće rješava na način koji zapisničarima stvara dodatno opterećenje. "Oni zapisničari koji su prisutni na radu, odlaze na zamjenu drugim sucima koji su ostali bez zapisničara, dok sudac kod kojeg je zapisničar trajno raspoređen taj dan ostaje bez zapisničara. Dakle, postojeći sustav nije u stanju svakom sucu osigurati prisutnost zapisničara na poslu svaki radni dan i onda se smatra da je takva smanjena aktivnost stvar nerada suca ili da se radi o nekom nedostatku Zakona o parničnom postupku."
Dobronić od Ministarstva pravosuđa traži da, umjesto čestih zakonskih izmjena, poboljša uvjete rada na sudovima: sagradi sudove s pravim sudnicama, dovrši informatizaciju pravosuđa koja je, tvrdi, provedena tako da u nekim segmentima usporava umjesto da ubrzava rad sudaca, te poveća plaće sudskim službenicima i namještenicima. Predlaže i povećanje plaća prvostupanjskim sucima.