Zabrana rada trgovina nedjeljom, koju je najavio premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, osim upitnika kako će se Hrvatska udruga poslodavca postaviti prema mogućnosti da trgovine rade samo 16 nedjelja u godini, ima i onaj puno važniji - kako će država propisati zabranu i izuzetke, a da zakon prođe na Ustavnom sudu.
Dosadašnja dva pokušaja da se to pitanje regulira rušili su upravo poslodavci iz sektora trgovine, a eventualni dogovor s njima značio bi, iako pojedinačno bilo tko može zatražiti ocjenu ustavnosti, da će ovaj put zakon preživjeti, piše Novi list.
Premijer je sad, čini se, osigurao i podršku koalicijskih partnera, koji ranijih godina nisu bili skloni zabranama rada, poput HSLS-a i reformista Radimira Čačića, a zasad se Vlada još nije oglasila o Čačićevu prijedlogu da se rad nedjeljom dopusti malim obrtima, odnosno trgovinama u kojima vlasnici i rade jer, kako je objasnio Čačić, tu se ne bi dogodilo da vlasnici "prisiljavaju" zaposlenike na rad.
Čačić kaže da se HDZ očito odlučio ići sa zabranom rada nedjeljom u predizborno vrijeme, da je to model koji će podržati i Crkva te da su na koalicijskom sastanku iznijeli podatke po kojima se promet s nedjelje prebacio na subotu i ponedjeljak u vrijeme kad je dućanima rad bio zabranjen u sklopu epidemioloških mjera prošle godine u svibnju.
Povratne informacije iz Vlade na svoj prijedlog da se uz 16 nedjelja, koje će omogućiti rad za vrijeme turističke sezone i blagdanske potrošnje u prosincu, iz zabrane izuzmu mali dućani, Čačić još nije dobio.
O tome se službeno nije oglasila ni Vlada, a u Ministarstvu gospodarstva kažu da taj prijedlog ne odbacuju automatski, ali da to znači izuzetak i razliku među poduzetnicima te da se tako povećava mogućnost da zbog izuzetaka zakon, u slučaju zahtjeva za ocjenu ustavnosti, ne prođe na Ustavnom sudu.
Napominju da bi u tom slučaju, jer smatraju da će najviše stradati, za sebe izuzetke mogli tražiti i trgovački centri, odnosno dućani koji u njima posluju te i ostali koji smatraju da bi im trebalo dopustiti rad nedjeljom jer će zabrana ugroziti njihovo poslovanje, piše Novi list.
Kad krene primjena zakona, to će značiti da će raditi, primjerice, benzinske crpke, kiosci i pekarnice, dok će dućani pored njih biti zatvoreni. Već ranije trgovci su upozoravali da se na benzinskim crpkama može kupiti mlijeko ili pecivo te da su i pekarnice i kiosci proširili svoju ponudu.
Izuzecima u zabrani rada nedjeljom nisu skloni ni u Savezu udruga malih trgovaca SUMT, koji okuplja većinu malih trgovaca u Hrvatskoj, odnosno oko 360 pravnih subjekata. Savez pokriva mrežu od 700 trgovina u 15 županija s više od dvije i pol tisuće zaposlenih. Imaju oko 150 tisuća kupaca dnevno i godišnji im je prihod 1,8 milijardi kuna.
Predsjednik te udruge Damir Aščić podsjeća da je SUMT u nekoliko istupa u javnosti izrazio stav da se rad nedjeljom regulira na način da se zabrana, ako se i donese, odnosi na apsolutno sve pravne subjekte koji rade djelatnost trgovine. Dodaje kako rješenje koje je predložila Vlada, a preslikan je iz nekih zemalja u okružju, trgovcima u turističkim središtima pomaže da održe razinu prometa.
- Prijedlog da se ograničenje ne odnosi na trgovačke obrte gdje je djelatnik sam vlasnik obrta, zahvatio bi vrlo mali broj neovisnih trgovaca zato što se naši članovi najvećim dijelom bave nabavom roba, knjigovodstvom te rješavanjem problematike poslovanja, dok u prodajnom mjestu rade zaposlenici - kaže Aščić. Dodaje i to da bi u slučaju da se ograničenje ne odnosi na trgovačke obrte, bile moguće manipulacije, jer bi bilo teško utvrditi stvaran angažman vlasnika u samom prodajnom mjestu, piše Novi list.