Otvorili smo se prema biračima centra više nego prije i to se pokazalo kao dobitna kombinacija

Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a i aktualni premijer, Hrvatsku će voditi i u idućem mandatu. HDZ s njime na čelu uvjerljivo je pobijedio na izborima i osvojio 66 mandata, što mu je bilo dovoljno da s manjinskim zastupnicima, HNS-om i Reformistima već idući dan nakon izbora ima većinu za sastavljanje nove Vlade i da s potpisima 76 zastupnika može ići kod predsjednika Republike Zorana Milanovića da mu povjeri mandat.

Budući da će se izbori ponavljati na jednom biračkom mjestu u Raši, te zbog ustavnih rokova za žalbe, novu Vladu mogli bismo imati do kraja srpnja, prije godišnjih odmora. U velikom postizbornom intervju za Jutarnji list aktualni i budući premijer govori o tome što je utjecalo na tako dobar rezultat HDZ-a, kako će izgledati nova Vlada, što sada misli o Domovinskom pokretu, a što o padu SDP-a, te koji su idući potezi u suzbijanju pandemije koronavirusa kako bi spriječio povećan broj zaraženih i ublažio pad gospodarstva koji nas neminovno čeka na jesen.

Rezultat HDZ-a na ovim izborima čak je i vas iznenadio. Računali ste sa 61 mandatom, a na kraju dobili 66 i već ste idući dan nakon izbora sastavili većinu. Što mislite da je bilo presudno da ovako premoćno pobijedite? Je li to nedostatak liderstva kod protukandidata, što ste uspjeli dobiti centar koji je presudan, ili što je SDP loše prošao zbog Možemo?

- HDZ je ostvario uvjerljivu pobjedu i dobio povjerenje građana za drugo poluvrijeme koje je pred nama. Niz je razloga kako smo uspjeli doći do jednog od najboljih rezultata HDZ-a u povijesti.

Prvo, građani su ocijenili postignuća ove Vlade. U političkom, ekonomskom i reformskom smislu Hrvatska je išla naprijed i ostvarili smo velike iskorake u odnosu na 2016. Drugo, nakon izbijanja pandemije Covida-19 pokazali smo sposobnost upravljanja i otpornost države na krizu i vanjske šokove, a pritom smo očuvali zdravstvenu sigurnost građana i radna mjesta. Koncipirali smo program “Sigurna Hrvatska” koji uzima u obzir promijenjene okolnosti u kojima se Hrvatska i svijet nalaze. Vodili smo pozitivnu kampanju orijentiranu na budućnost, a usto smo imali iskusne i dokazane ljude na listama. Ti su ljudi prihvatljivi jako širokom spektru birača. Naš koncept pozicioniranja HDZ-a na desni centar koji traje cijeli mandat je uspio i usidrili smo stranku tamo gdje ju je postavio prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman.

Otvorili smo se prema biračima centra više nego u prethodnim izbornim ciklusima i to se pokazalo kao dobitna kombinacija. Unatoč tome što smo imali i Domovinski pokret i Most, dvije desnije opcije koje su zajedno dobile 24 mandata, HDZ je dobio 66 mandata, što je pet mandata više nego 2016., a tada nije bilo Domovinskog pokreta, te je dio njihovih kandidata bio na našim listama. S druge strane, imali smo SDP koji se sakrio iza koalicije od čak 10-ak stranaka, a koja je usprkos tome podbacila. Nisu imali kvalitetne poruke, niti jednako dobre liste kao mi, a čitavo vrijeme vodili su negativnu kampanju, koja se u prvom redu svela na osporavanje borbe protiv koronavirusa.

Za razliku od njih, mi smo se fokusirali na naš program koji našim sugrađanima jamči sigurnu budućnost Hrvatske. Usto, u jednom dijelu neodlučnih birača ulogu su odigrali i dojmovi sa sučeljavanja. Kad se sve to zbroji, uz Možemo koje je uzelo dio birača SDP-a, rezultat je takav da smo pobijedili u devet od 11 jedinica, a u III. i VIII., gdje smo bili drugi, napravili smo najbolji rezultat HDZ-a u povijesti.

Možemo li sada reći da sa 76 potpisa idete predsjedniku po mandat, a da nemate ništa protiv da poslije Vladu podrže i druge opcije?

- Prvi kriterij za potpise je bila dosadašnja suradnja s partnerima. Nakon protekle četiri godine logično je da pitate prvo dosadašnje partnere jesu li spremni dalje surađivati. Odmah sam u ponedjeljak nazvao sve izabrane predstavnike nacionalnih manjina, predsjednika HNS-a Štromara i predsjednika Reformista Čačića i oni su svi pristali na suradnju. Već idući dan nakon izbora do 12 sati osigurali smo stabilnu parlamentarnu većinu.

Postoje i stranke koje su po nekoj logici nama bliske, međutim i Most i Domovinski pokret su tjednima i mjesecima artikulirali da bi oni mogli s HDZ-om, ali bez mene kao premijera. To im je bio forte kampanje. Krajnje je bizarno da neki akteri uvjetuju tko u drugoj stranci ne smije biti predsjednik Vlade, bez ikakvih argumenata. Da netko - nakon uvjerljive pobjede u HDZ-u i na parlamentarnim izborima - uvjetuje tko će biti premijer, to ne dolazi u obzir. To je ponavljanje promašenih teza Mosta koje dovode do neupravljive pozicije.

Meni ne bi palo na pamet da uvjetujem drugoj stranci tko im je kandidat za premijera. Nisam isključiv ni prema kome. Kad promjene retoriku, možemo razgovarati. Ako postoji još netko među izabranim zastupnicima tko nam svojevoljno želi dati potporu, to je prihvatljivo. Sigurno će biti prijedloga koje će Vlada staviti na stol Hrvatskog sabora koje ćemo i jedni i drugi podržavati. Ali nisam u poziciji da se trudim da nam još netko da potpise kad imamo homogenu situaciju i čvrstu većinu. Nakon što smo osigurali potrebnu većinu, pozvat ću na sastanak predstavnike stranaka koje su dobile mandat hrvatskih birača, iz poštovanja i prema njima i prema biračima, kako bismo razgovarali o njihovom viđenju ključnih izazova koji su pred Hrvatskom.

Kako gledate na ove s desnog krila u HDZ-u koji nisu dobro prošli na izborima?

- Mi smo pristupili sastavljanju listi uključivo, dali smo povjerenje ljudima koji imaju određenu težinu i prepoznatljivost kod birača. Građani, kao i članovi HDZ-a dali su nam povjerenje za smjer kojim vodimo Hrvatsku. Ovo je transformativni trenutak i potvrda poruke otprije četiri godine - da moramo vratiti HDZ na mjesto na kojem je sada, jer je to zdravo za hrvatsko društvo, da najveća i najsnažnija stranka može gledati oko sebe i razgovarati sa svima. To nije stranka koja je u nekim okvirima i rovovima ili samu sebe limitira.

Najavili ste manju Vladu s maksimalno 15 ministarstava, možete li nam sada reći koja će se ministarstva spajati i tko će biti novi-stari ministri?

- Razgovaramo unutar stranke i Vlade. Vlada će biti nešto manja i učinkovitija, imat će manji broj resora i manji broj članova. Provest ćemo određena spajanja vodeći računa o funkcionalnosti i bliskosti nadležnosti pojedinih resora. Dio ministara će ostati, a dio će biti novi ljudi.

Koliko će biti žena u Vladi?

- Vodit ćemo itekako računa o zastupljenosti žena u Vladi, kao i na razini državnih tajnika. Bit će ih najmanje onoliko koliko ih ima sada.

Hoće li biti 15 ministarstava?

- Bit će sigurno manje nego sada.

Možemo li reći da trećina sadašnjih ministara ostaje?

- Ostaje ih dosta.

U Vladi će svoje mjesto imati i predstavnici nacionalnih manjina, tražili su neki resor, dobili su mjesto potpredsjednika Vlade, nešto slično kao što je bilo za vrijeme Vlade Jadranke Kosor kada je Slobodan Uzelac bio potpredsjednik za društvena pitanja.

- Mi smo otvoreni za participaciju nacionalnih manjina u Vladi i to u HDZ-u nikome nije problem. S predstavnicima manjina dogovorili smo da u idućoj Vladi imaju svog predstavnika u ulozi potpredsjednika Vlade za društvena pitanja i ljudska prava. Smatram da time šaljemo pozitivan signal uključivosti, koji je važan za društvo u cijelosti.

Hoće li u Vladi biti isključivo HDZ-ovci, jesu li što tražili manji partneri, HNS, Reformisti i HSLS?

- Bit će stručni i dokazani ljudi iz HDZ-a, koje javnost već zna. Nije bilo razgovora o ministarskim mjestima. Uz nas je blok liberalnih stranaka: HSLS, HNS i Reformisti. Surađujemo s Klubom zastupnika nacionalnih manjina i to su partneri koji su s nama.

Podrška IDS-a?

- Na njima je da se pozicioniraju. Ponavljam, većinu za funkcioniranje Vlade i Sabora imamo.

Kada možemo očekivati prvu sjednicu 15. Vlade RH i hoćete li odmah na toj sjednici donijeti Zakon o obnovi Zagreba nakon potresa, odnosno što će biti prve točke?

- Moramo prvo dobiti povjerenje u Saboru, a ja vjerujem da se to sve može događati tijekom srpnja. Moj je cilj da izbore što prije zaboravimo i počnemo raditi svoj posao u interesu hrvatskih građana. Prva točka će biti sistemski zakoni vezani za preustroj Vlade, a onda i točka o Zakonu o obnovi Zagreba, koji će ići u prvo čitanje u Sabor, kako smo i obećali.

Kako komentirate ostavku predsjednika SDP-a, što im se dogodilo kada znamo da su gotovo sve ankete njima davale blagu prednost i treba li predizborne ankete u izbornom tjednu možda zabraniti, kao što je Škoro predlagao?

- Ostavka je logična posljedica ovakvih rezultata. Nakon ovakvog rezultata s 41 zastupnikom u koaliciji, a 32 SDP-a, nije bilo druge opcije, jer da se nije išlo u to, to bi bilo produljenje agonije. Što se tiče anketa, nisam sklon zabranama. Ankete se uvijek trebaju uzeti s rezervom. One su i 2016. prognozirale poraz HDZ-a, pa smo i tada bili pobijedili SDP-ovu koaliciju. Tijekom cijelog mandata govorio sam da će hrvatski građani na kraju donijeti razborite odluke za budućnost Hrvatske.

Mislite li da će Domovinski pokret opstati ili će se raspasti i što očekujete od novog saziva Sabora, neka lica više nećemo gledati, nema više Marasa, kojeg ste nazvali najsimpatičnijim zastupnikom, nema Pernara, a dolaze neke nove snage?

- Velik broj ljudi koji je bio na listama SDP-a više nije u Saboru, a jedan od razloga njihova lošeg rezultata je i sastavljanje takvih lista. Što se tiče Domovinskog pokreta, ne znam što će biti s njima, riječ je o platformi više stranaka. Puno se toga promijenilo na sceni. Očito je da će biti manje ekshibicionizma u Saboru i mislim da će razina rasprave biti viša, što je zdravo i dobro za hrvatsko društvo.

Je li vam sada u planu završiti i proces unutarstranačkih izbora?

- Vidjet ćemo kako će se razvijati epidemiološka situacija, a nakon ljeta ćemo staviti tu točku na dnevni red stranačkih tijela i procijeniti. Prema novom Statutu, nakon lokalnih izbora trebamo pokrenuti unutarstranačke procese. Budući da je riječ o samo par mjeseci do izbora, vidjet ćemo... Procijenit ćemo zbog situacije kakva je, ali vodstvo je sada homogeno i snažno.

Čime ste se vodili pri sastavljanju nove Vlade, hoće li ministri prolaziti strožu sigurnosnu provjeru, da vam se ne bi dogodilo, kao s prošlom, da popriličan broj ministara mora napustiti Vladu?

- Napravit ćemo razuman i primjeren tzv. vetting proces i u stranci i u Vladi. Bitno je da su to ljudi koje poznajemo.

Vili Beroš apsolutna je zvijezda ovih izbora s osvojenim preferencijalnim glasovima, a s druge strane HDZ je ostvario povijesno dobar rezultat u Zagrebu gdje ste vi nosili listu. Hoće li Vili Beroš biti kandidat za gradonačelnika i je li politička karijera Milana Bandića na zalazu?

- HDZ će sigurno imati jakog kandidata za zagrebačkoga gradonačelnika i o tome ćemo razgovarati kada za to dođe vrijeme. Što se tiče gradonačelnika Bandića, on nije ostvario dobar rezultat ovaj put, ali to nije prvi put da on nema rezultat na nacionalnoj razini. Vili Beroš se pokazao kao odličan ministar zdravstva i dobio je veliko povjerenje u X. izbornoj jedinici i potvrdio prijašnji rezultat Damira Krstičevića.

Bila je dobra odluka da Vili predvodi našu listu na jugu Hrvatske, on je ljudima blizak i kao čovjek i kao ministar. Moja je ambicija bila da u četiri zagrebačke jedinice pokušamo ostvariti 23 mandata, kao i 2016. godine. Tada je baš Zagreb bio ključan za ukupnu pobjedu HDZ-a protiv SDP-ove koalicije. Sad smo ponovili taj rezultat, s time da smo sada pobijedili u sve četiri zagrebačke izborne jedinice. To je golem iskorak baš u centru Zagreba. Ići ćemo s najjačim timom na lokalne izbore 2021. i programom koji će ponuditi viziju daljnje obnove i budućnosti Zagreba.

Daljnja suradnja s Bandićem na lokalnoj razini?

- Izbori su dogodine, ovaj je proračun usvojen i mislim da ćemo se na lokalnim izborima svi boriti svojim programima i sa svojim kandidatima. Gradu Zagrebu treba sada financijska potpora i mi ćemo, kao što pomažemo svim gradovima i općinama, pomagati i Zagrebu. Ovo je moj grad, dobio sam tu veliko povjerenje građana, i nakon razornog potresa, obnovit ćemo zajedno Zagreb.

Najavljene su i promjene u stranci, hoće li Krunoslav Katičić biti novi glavni tajnik i hoćete li raditi još neke izmjene te ostaje li Gordan Jandroković predsjednik Sabora?

- Novi glavni tajnik bit će Kruno Katičić koji će biti puno više fokusiran na rad u stranci, a Gordan Jandroković, koji je odradio odličan mandat kao glavni tajnik, bit će i u idućem sazivu predsjednik Hrvatskog sabora. Kruno je iskusni pravnik, ima moje puno povjerenje, znamo se 35 godina i zna dobro što očekujem da napravimo u stranci. Ima organizacija kojima trebamo pomoći da se konsolidiraju i to će biti jedna od glavnih zadaća.

Ojačat ćemo i središnjicu, da bude rasadnik ideja i politika, da se povežu zaklade i da se pokrene think-thank, mjesto gdje će se okupljati ljudi koji će sutra moći preuzeti stranku. Želim osvježiti strukture, da uopće postanemo svjesni koga mi sve u stranci imamo.

Očekuju nas veliki izazovi na jesen, predviđa se i veći pad BDP-a od preko 10 posto, koje ćete mjere poduzimati za spas hrvatskog gospodarstva?

- Kao i dosad, naše mjere bit će usmjerene prema zadržavanju zaposlenosti i osiguravanju likvidnosti poduzeća. Mjerama koje je Vlada dosad poduzela spašeno je preko 600.000 radnih mjesta i 100.000 poslodavaca, a isplaćeno je 5,75 milijardi kuna. Najbolji dokaz da je Vlada adekvatno reagirala je da danas imamo 7.000 osiguranika više nego prije koronakrize. Počela je provedba mjere za skraćivanje radnog vremena, s maksimalnim iznosom do 2.000 kuna, kao i mjere za samozapošljavanje i pomoć mikropoduzetnicima.

Istovremeno, od 1. srpnja Hrvatski zavod za zapošljavanje reaktivirao je sve druge mjere aktivne politike zapošljavanja koje su dosad bile u drugom planu zbog glavnih mjera kojima se rješavala kriza. Nastavljaju se i potpore u iznosu od 4.000 kuna za plaće radnike u najugroženijim sektorima s najvećim padom aktivnosti, a to su putnički promet, ugostiteljstvo, turizam, hotelijerstvo te organizacije različitih događaja.

U stalnom ste kontaktu s epidemiolozima i znanstvenicima - očekuje li nas drugi val epidemije na jesen?

- Spremni smo za svaki scenarij. Oko epidemiološke situacije u Hrvatskoj stalno se konzultiramo sa stručnjacima i znanstvenicima. Zdravstveni sustav funkcionira i nije došlo do preopterećenosti zbog širenja virusa kao u nekim drugim zemljama, a osigurali smo i redovitu i kontinuiranu dobavu zaštitne opreme iz Kine. U petak smo održali još jednu sjednicu Znanstvenog savjeta u kojem su epidemiolozi, infektolozi i stručnjaci, koji procjenjuju daljnju dinamiku pandemije. Broj hospitaliziranih slučajeva sada je mnogo manji nego u ožujku te je vrlo mali broj pacijenata na respiratorima, što znači da je virus isti, ali da nas ljetni mjeseci ipak čine donekle otpornijima.

Oprezno i fazno smo reaktivirali gospodarstvo, što podrazumijeva i otvaranje granica te omogućavanje turizma. U Hrvatskoj boravi gotovo pola milijuna turista, što je uspjeh u ovakvim okolnostima. Ključ svega je odgovorno ponašanje, i to pridržavajući se tri pravila - HDD (higijena, dezinfekcija i distanciranje). To su tri elementa koja će najbolje spriječiti širenje zaraze. Što se tiče ljetnih izbora, pokazalo se da smo donijeli ispravnu odluku. Procjena WHO-a i brojnih epidemiologa je da je veća vjerojatnost da će se drugi val širenja zaraze dogoditi najesen nego u ljetnim mjesecima. Hrvatska će ući u jesen s već formiranom i stabilnom Vladom.

Koje će mjere Hrvatska sada dalje poduzimati, vidimo da epidemija ne jenjava, situacija u susjedstvu je kritična – hoće li se zatvarati granice sa susjedima, što je s noćnim klubovima, vjenčanjima i većim okupljanjima?

- Sustav je postavljen tako da brzo gasi sva žarišta zaraze koja izbiju. U fazi smo kada moramo balansirati između funkcioniranja gospodarstva, društvenog života te zaštite života i zdravlja stanovništva. Pooštrili smo mjere u zdravstvenim ustanovama i u domovima za starije i nemoćne osobe, kao i u javnom prijevozu. Stožer civilne zaštite i HZJZ pripremili su nove preporuke i upute za organizaciju okupljanja sa 100 i više sudionika, kao i preporuke za osobe koje prelaze državnu granicu i ulaze u Hrvatsku iz trećih zemalja, s izuzecima za državljane EU te pojedine druge okolnosti.

Što se tiče noćnih klubova, otkako je uočeno da su se pojavili slučajevi zaraze, inspekcijski timovi kontinuirano obilaze klubove s ciljem nadzora, što je pridonijelo boljem provođenju epidemioloških mjera i manjem broju novooboljelih iz noćnih klubova. U petak sam se sastao i sa slovenskim premijerom Janezom Janšom i njegovim suradnicima. Dogovorili smo daljnju suradnju u borbi protiv koronavirusa.

Najavili ste već u ovoj godini porezno rasterećenje - hoćete li već u ovoj godini smanjiti PDV na hranu, a da od iduće godine stupi na snagu nova porezna reforma u kojoj će biti smanjenje poreza na dohodak i dobit?

- U našem predizbornom programu predvidjeli smo nova porezna rasterećenja. Sljedeći korak je izrada Programa Vlade koji će definirati i dinamiku poreznih izmjena. Ono što je ključno naglasiti, i što poduzetnicima i građanima osigurava predvidljivost, jest da za sve naše izmjene planiramo stupanje na snagu s početkom godine. Poreznu reformu provodit ćemo fazno. Očekujemo da će učinak rasterećenja, osobito smanjenje poreza na dohodak i dobit biti višestruk. Prvo, građani će na raspolaganju imati veći dohodak, a to će ojačati potrošnju.

Ako pogledamo sastavnice našeg BDP-a, vidjet ćemo da osobna potrošnja ima znatan utjecaj na gospodarski rast. Direktni porezi poput poreza na dohodak i dobit imaju izravan utjecaj i na konkurentnost pa to može biti i alat za privlačenje stranih ulaganja i velikih tvrtki, što će imati pozitivan utjecaj na gospodarski rast. Konačno, veća potrošnja i veće investicije stvaraju i veću potražnju, a samim time i mogućnosti za otvaranje novih radnih mjesta i povećanje zaposlenosti, što je jedan od ključnih ciljeva ove Vlade.

Hoće li u programu Vlade biti i smanjenje broja lokalnih dužnosnika, reforma javne, državne i lokalne uprave te teritorijalni preustroj?

- Državu ćemo učiniti još učinkovitijom i otpornijom na izazove s kojima ćemo se suočiti. Prepolovit ćemo broj lokalnih dužnosnika ukidanjem mjesta zamjenika načelnika, gradonačelnika i župana te ćemo smanjiti za petinu broj članova lokalnih predstavničkih tijela. To će donijeti godišnju uštedu od najmanje 100 milijuna kuna. Provodimo analizu i omogućit ćemo funkcionalno spajanje općina, pri čemu će naglasak biti na učinkovitosti, održivosti i transparentnosti jedinica lokalne samouprave. Puno smo uložili u modernizaciju, depolitizaciju i profesionalizaciju javne uprave.

Novim Zakonom o sustavu državne uprave smanjujemo broj državnih dužnosnika, a decentralizacijom i racionalizacijom, odnosno povjeravanjem dijela poslova državne uprave županijama, smanjili smo broj državnih službenika za više od 2500. Smanjili smo i broj agencija i zavoda, i nastavit ćemo još odlučnije modernizaciju javne uprave kako bi bila što djelotvornija i dostupnija građanima.

Uz postojeće 72 e-usluge u sustavu e-Građani, nastavit ćemo sa širenjem kataloga digitalnih usluga. Cilj nam je do kraja mandata digitalizirati niz novih usluga, povezati baze podataka i registre kako bismo omogućili interoperabilnost sustava. Do kraja mandata cilj nam je da 2,5 milijuna građana koristi sustav e-Građani kako bi digitalni postupak postao pravilo, a ne iznimka. Do kraja mandata uvest ćemo digitalni potpis za cijelu državnu i javnu upravu.

Uskoro vas očekuje i Europsko vijeće, što će biti glavna tema i na što ćete se vi posebno fokusirati?

- Europsko vijeće održat će se krajem idućeg tjedna (17. i 18. srpnja) u Bruxellesu i to će biti prvi “fizički” sastanak na vrhu država članica EU od izbijanja pandemije ​Covid-19 i uvođenja epidemioloških mjera. To najbolje potvrđuje važnost tog sastanka. Glavna tema bit će novi Višegodišnji financijski okvir i Plan za oporavak pod nazivom Nova generacija EU. O ta dva strateški važna, kapitalna financijska instrumenta razgovarat ćemo istodobno i cilj je njihovo simultano usvajanje. Zadnji rok za dogovor je rujan, najkasnije listopad.

Hrvatska će podržati brzo djelovanje Europskog vijeća, kako bi ta sredstva na vrijeme bila svima na raspolaganju. Za nas je bitno da se zadrži visoka razina kohezijskih fondova i sredstava za zajedničku poljoprivrednu politiku, kao i najavljen volumen sredstava za oporavak i jačanje otpornosti. Želimo Hrvatskoj osigurati više od 21,5 milijardu eura u sljedećem razdoblju kao snažan impuls brzom gospodarskom oporavku i rastu.

Kako komentirate situaciju u Srbiju i policijsku brutalnost prema prosvjednicima, Vučić govori o regionalnim utjecajima, spominje hrvatske medije?

- Ovo je loša situacija u Srbiji. Očito je riječ o nizu nezadovoljstava koja se događaju i potrebno je smiriti sukobe između policije i prosvjednika te stabilizirati situaciju. Osuđujemo svako pretjerano korištenje sile.

Što kažu u Europskoj uniji o tome?

- Nismo o tome razgovarali, ali sigurno ćemo i o tome raspravljati idući tjedan.