OTKRIVAMO Što će se dogoditi ako hrvatske džihadistice izraze želju za povratkom kući?

Dora Bilić, hrvatska državljanka koja je prije sedam godina sa suprugom Senadom Avdićem otišla u Siriju i pridružila se ISIL-u, živa je i u jednom je od kampova za žene pod kontrolom Kurda u području sirijsko-iračke granice, doznao je prije nekoliko dana Jutarnji list u krugovima hrvatskih sigurnosnih službi. Zasad nije poznato je li na teritoriju Sirije ili Iraka. Prema istom izvoru ona želi izaći iz tog kampa, ali nije poznato želi li se vratiti u Hrvatsku ili ne.

Druga hrvatska državljanka, Irena Horak, koja se 2010. priključila islamskoj terorističkoj organizaciji al-Qa’idi, živa je i s djecom trenutačno boravi u Jemenu, na području koje i dalje kontroliraju ostaci te terorističke organizacije, doznaje Jutarnji iz istih izvora. Prema dostupnim informacijama, Irena Horak, koja je bila udana za jednog od vođa al-Qa’ide, klerika Anwara al-Awlakija, sasvim je posvećena životu među radikalnim islamistima i nema naznaka da bi se željela vratiti u Hrvatsku.

Prema posljednjem službenom izvještaju Sigurnosno obavještajne agencije, sedmero hrvatskih državljana proteklih godina boravilo je na području pod kontrolom ISIL-a, od kojih samo jedna osoba ima isključivo hrvatsko državljanstvo. Riječ je o Dori Bilić. Irena Horak je u redovima al-Qa’ide i ne pripada toj skupini.

Nakon što su porazili snage ISIL-a kod Deir-ez Zura, na jugoistoku Sirije u području sirijsko-iračke granice, Kurdi su osnovali kampove u koje su smjestili mnoštvo žena i djece s dijelom boraca ISIL-a. Riječ je o ženama džihadista koje su se same predavale, a u javnosti su prozvane džihadističkim udovicama. Kamp je zapravo lijepa riječ za logor zatvorenog tipa pod oružanom stražom. U javnosti je najpoznatiji Roj camp u kojem je, prema dostupnim podacima, oko 1000 žena i 2000 djece. Brojne žene u kampovima nastoje skriti pravi identitet jer se boje kaznenog progona, pa se predstavljaju lažnim imenima i nacionalnostima, no prema dostupnim podacima, u kampovima je više stotina žena iz Velike Britanije, Francuske, Belgije, Nizozemske, Kanade, Bosne i Hercegovine te Dora Bilić.

Kako bi izašle iz tih logora, Europljanke se posljednjih mjeseci javno obraćaju vladama svojih država i javnosti, a traže da im se dopusti povratak. Tvrde da nisu počinile nikakve zločine, da su bile indoktrinirane te da se žele vratiti kući itd. Javnost i vlade zapadnih europskih zemalja drastično su podjeljenije oko toga treba li im dopustiti povratak, a mnogi se zalažu za to da im se oduzme državljanstvo. Osim žena, u matične države u Europi masovno se pokušavaju vratiti muškarci koji su se borili u redovima ISIL-a.

Naši izvori u hrvatskoj obavještajnoj zajednici tvrde kako SOA prikuplja podatke o svim osobama koje su otišle u Siriju i Irak, posebno o onima koje su se pridružile ISIL-u. Podaci se razmjenjuju s MUP-om i hrvatskim diplomatskim predstavništvima. U slučaju da se Dora Bilić ili Irena Horak pojave na hrvatskoj granici ili u nekom diplomatskom predstavništvu, njihov bi dolazak bio automatski registriran, bile bi uhićene i kazneno gonjene. Riječ je o osobama koje su radikalizirane, podupirale su terorizam ili to još rade te predstavljaju sigurnosni rizik. Kako među osobama koje su u redovima ISIL-a samo Dora Bilić ima isključivo hrvatsko državljanstvo, procjenjuje se da bi se oni koji imaju dvojna državljanstva mogli vratiti u matične države i da im Hrvatska ne bi trebala biti zemlja povratka jer nikad nisu ni živjeli u RH.

Hrvatski zakoni ne dopuštaju oduzimanje državljanstva zbog članstva u terorističkoj organizaciji ili počinjenja terorističkog čina (Englezi su svoju džihadisticu Shaninu Begum kaznili s oduzimanjem državljanstva). Ali Kaznenim zakonom detaljno su “pokriveni” svi aspekti počinjenja terorizma i pripadnosti terorističkoj organizaciji. Na jednu do 10 godina zatvora mogu biti osuđene osobe za javno poticanje na terorizam, za novačenje za terorizam, za provođenje obuke za terorizam, za putovanje u svrhu terorizma te za pripadnost terorističkom udruženju.

Osim što nadziru mogući povratak hrvatskih državljana koji su u redovima islamističkih terorističkih organizacija, hrvatske sigurnosne službe u sklopu međunarodne suradnje aktivno rade na otkrivanju islamističkih boraca koji se u sklopu migrantskog vala pokušavaju vratiti u Europu.