Prvi put od početka krize pokrenulo se tržište automobilima: lani je prvi put registrirano 68.522 osobna vozila, 47 posto više nego tijekom 2013. godine. Međutim, ovaj rast, kako pokazuju podaci, nije posljedica povećane kupovne moći građana: lani je prodano 22 posto više novih auta nego godinu dana ranije, ali dvije trećine od ukupno 33.962 nova automobila kupile su tvrtke ili institucije. Građani su se, pak, okrenuli povoljnijoj kupnji rabljenih automobila na sada dostupnim tržištima Europske unije: 78 posto automobila koje su prvi put registrirale fizičke osobe bili su polovni auti. Broj novih automobila prodanih građanima u 2014. dodatno je pao u odnosu na godinu ranije.
- Prošla, 2014. godina bila je prva puna godina članstva Hrvatske u EU u kojoj je hrvatskim građanima otvoreno tržište rabljenih auta, i prva godina u kojoj je broj prvoregistriranih polovnih automobila nadmašio prvoregistrirane nove automobile.
Naši građani na rabljene aute iz EU više ne moraju plaćati PDV, a i trošarine su bitno pale - ugrubo, za oko 50 posto - i to su glavni razlozi ovakvog preokreta - kaže Goran Pejić, pomoćnik uprave za tehničke poslove u Centru za vozila Hrvatske.
Preprodaja u Hrvatskoj
Osim građana, koji mogu proći jeftinije i nabaviti kvalitetniji automobil na, primjerice, njemačkom tržištu, osobito ako imaju “nekog svojeg” koji im može pronaći “dobru priliku”, po rabljene automobile mahom su se uputili i vlasnici tvrtki koji polovna vozila dalje preprodaju u Hrvatskoj.
- Tu se, pri kupnji većeg broja vozila, može ostvariti ozbiljna ušteda, odnosno zarada. Vlasnici takvih tvrtki najčešće kupuju cijelu flotu od, primjerice, leasing kuća ili rent-a-car agencija - kaže Pejić.
Međutim, upozorava, u tim se slučajevima vrlo često radi o ne tako starim, ali dosta izraubanim automobilima velike kilometraže, što kupci moraju imati na umu.
- Svi rabljeni automobili koji stižu u Hrvatsku prosječno su stari nešto više od 7,5 godina. Budući da tvrtke uvoze mlađe automobile, ovaj podatak može ukazivati na činjenicu da građani uvoze bitno starije - kaže Pejić. Prosječna starost svih osobnih automobila u Hrvatskoj iznosi visokih 12 godina, a cijelog voznog parka nešto iznad 13 godina.
Njemačko tržište
Tržište rabljenih automobila, kaže, u zapadnoj je Europi bilo vrlo oskudno i marginalno sve do proširenja EU: u svim postsocijalističkim državama, nakon ulaska u EU događala se poplava uvoza rabljenih automobila. Hrvati su najskloniji uvozu s njemačkog tržišta, a lani su najpopularniji bili rabljeni Golfovi (uvezeno ih je 4619), Passati (2165), BMW-i serije 3 (1669) te Renault Megani (1560).
- Sve do ulaska u EU prvih registracija novih automobila imali smo višestruko više nego rabljenih. Primjerice, u lipnju 2013. prvi su put registrirana 3392 nova i i 1088 rabljenih.
U 2014. taj se trend stubokom promijenio, a slično nas, prema prvim podacima, očekuje i ove godine: u prva tri mjeseca 2015. godine zahtjevi za tehnički pregled sa svrhom prve registracije auta podneseni su za 8569 novih i 9761 polovni automobil - kaže Pejić.
Što se tiče novih automobila, prodaja je lani porasla za oko petinu u odnosu na 2013. - s 27.800 na oko 34.000 - no daleko je to od pretkriznih godina, kad se registriralo i više od 80.000 novih auta.
Sam podatak da je lani najprodavaniji novi auto bio Škoda Octavia - vrsta automobila koju je nabavila država, prije svega za potrebe MUP-a - govori sam za sebe.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....