1. Što će biti s postojećom aerodromskom zgradom i tko će upravljati prometom na tom dijelu aerodroma?
- Budući koncesionar odmah nakon potpisivanja koncesijskog ugovora osnovat će tvrtku koja će upravljati zgradom i prometom na sadašnjem aerodromu.
On će tim dijelom aerodroma upravljati 30 godina, koliko mu traje koncesija. Tako će i prije nego što počne graditi novi terminal prikupljati novac od prometa i iznamljivanja prostora na aerodromu. Navodno će tim novcem financirati gradnju novog terminala.
Nakon isteka koncesije ta će tvrtka, koja će upravljati i novim terminalom, pripasti državi. To bi značilo da Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica više ne bi bili suvlasnici aerodroma.
Upućeni otkrivaju kako, prema ugovoru, koncesionar mora imati 51 posto vlasništva nad tom tvrtkom, a ostatak prodati zainteresiranima. Na taj način ugasit će se postojeće trgovačko društvo Zračna luka Zagreb, koje je u suvlasništvu Vlade, Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Grada Velike Gorice. Poznavatelji prilika tvrde da se suvlasnici o tome uopće ne brinu. Također ih ne brine ni činjenica da će time izgubiti, a suvlasnici dobiti, suvlasništvo nad aerodromom Mostar, tvornicom Soko Mostar, Croatia Airlinesom, 26 apartmana u Dugoj uvali te oko 20 milijuna eura, koliko Zračna luka Zagreb ima na računu.
2. Što će biti sa zaposlenima u Zračnoj luci Zagreb?
- Na aerodromu Pleso radi oko 1200 radnika. U sindikatu tvrde da je njihova sudbina nakon gašenja tvrtke Zračna luka Zagreb upitna. Napominju kako im u Ministarstvu prometa tvrde da će oni od budućeg koncesionara tražiti da preuzmu sve radnike. No, u sindikatu upozoravaju na to kako je teško očekivati da se privatnom vlasniku nametne obveza prihvaćanja baš svih radnika. Odnosno, koncesionar bi mogao znatno smanjiti broj radnika, a ostali bi mogli ostati bez posla. Prema nekim računicama, budući upravitelj mogao bi zaposliti tek oko 500 sadašnjih radnika ZLZ-a.
3. Na kojem zemljištu će se nalaziti novi aerodromski terminal?
- Novi terminal trebao bi se nalaziti oko dva kilometra od postojećeg aerodroma, no zasad nije poznato je li otkupljeno cijelo zemljište. Ministarstvo obrane odreklo se oko 50 hektara, a u Ministarstvu prometa tvrde da je zemljište definirano. No, naši sugovornici tvrde da se lokacija konstantno mijenja.
4. Zašto ponuđači traže smanjenje planiranog broja putnika?
- Tijekom natječaja neki ponuđači tražili su da se u prvoj fazi zgrada aerodroma napravi za prihvat tri milijuna putnika, a ne za pet milijuna, kako je natječajem predviđeno. Naime, potencijalni koncesionari smatraju da je plan o pet milijuna putnika u prvoj fazi megalomanski, a zbog toga traže i smanjenje investicije sa 192 na 150 milijuna eura.
5. Ima li političkog lobiranja?
- Činjenica je da su se tijekom natječaja promijenili uvjeti jer tvrtka Houston Airport System (HAS) nije mogla ispuniti prvotno određene uvjete. No, ima tvrtku kćer HAS Development Corporation, preko koje HAS uzima druge aerodrome u koncesiju. Našim sugovornicima nije logično da su se Amerikanci javili za upravljanje europskim aerodromom jer oni u tome nemaju iskustva, a i drukčija su pravila nego u SAD-u. Mnogi smatraju da je na dijelu protežiranje američke tvrtke u znak zahvale SAD-u na podršci Hrvatskoj za ulazak u EU.
6. Zašto se na natječaj nisu javile hrvatske kompanije?
- U ovom trenutku niti jedna hrvatska građevinska kompanija financijski nije sposobna odgovoriti uvjetima natječaja.
7. Kolika je visina koncesijske naknade?
- Najavljuje se da će budući koncesionar Vladi platiti 200 milijuna eura tijekom 30 godina. Naši sugovornici smatraju da je to premalo te upozoravaju kako naknada za slijetanje, koju plaćaju aviokompanije, ne smije ići koncesionaru nego državi. Također se upozorava da Vlada ne smije jamčiti koncesionaru određeni promet i u slučaju neispunjavanja plana plaćati penale. U tom slučaju, država bi bila na velikom gubitku.