OTKRIVAMO Imamo čak 52.000 studenata ekonomije na 173 studija

Menadžment, financije, poduzetništvo, upravljanje prodajom, vodstvo, kontroling - samo su neki od ukupno 173 studijska progama ekonomije u Hrvatskoj. Ekonomija se rasprostrla na gotovo polovicu studijskih programa u društvenim znanostima.

Studiji na veleučilištu

Uz četiri Ekonomska fakulteta u Splitu, Rijeci, Osijeku i Zagrebu na kojima studira oko 23 tisuće studenata, u posljednjih desetak godina otvoren je niz visokih škola vezanih uz razne grane ekonomije, a u državi gotovo da nema veleučilišta koje ne provodi po nekoliko ekonomskih studija.

Školarina na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu na godinu je 7200 kuna, a na tim se studijima penje do 35 tisuća.

Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, na nekom od studija ekonomije prije tri godine bila su upisana čak 52.304 studenta od njih ukupno 190.000 u Hrvatskoj. Po procjeni Agencije, ta se brojka do danas nije dovoljno smanjila. Za usporedbu, studenata računarstva samo je oko 6000, a matematike ili farmacije oko 1000. No, dok su četiri velika državna fakulteta ekonomije koliko-toliko poslušala preporuke Zavoda za zapošljavanje i Agencije za znanost i visoko obrazovanje o potrebi postupnog smanjenja godinama nagomilavanog broja upisanih studenata, i do danas su srezali broj upisanih za oko 6000 mjesta, kvote na većem broju visokih škola i veleučilišta rastu.

Na Visokoj školi za poslovno upravljanje s pravom javnosti Baltazar Adam Krčelić u Zaprešiću, npr., studira oko 2600 studenata, tj. 1000 više nego 2008. Nastave li tako, brojem studenata mogli bi dostići splitski Ekonomski fakultet koji je sa 4500 studenata 2008. u ovoj godini pao na 3900.

Upozoravaju godinama

- Činjenica je da su ekonomski fakulteti, čak i neke visoke škole, nešto smanjivali kvote, no dodatan je problem što još ima starih studenata koji su u sustavu po deset i više godina - rekla je ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Havranek.

Sveučilišta bi, dodala je, morala shvatiti koliki su im kapaciteti. Ne možete prodati 1000 stolica ako ih imate 700, karikirala je J. Havranek i istaknula da ekonomskim studijima koji su postupak akreditacije prošli prije dvije godine u 2015. istječe rok kada moraju ispuniti zadane uvjete. Na većini je, naime, problem bio prevelik broj studenata u odnosu na broj nastavnika.

- Nije problem obrazovati ljude, no država bi jasno trebala reći koliko ih želimo na burzi rada, a koliko na tržištu rada - zaključila je.

Da država ima previše studenata ekonomije slaže se i rektor Sveučilišta u Splitu Ivan Pavić. Samo u Zagrebu barem desetak visokih škola izvodi studije ekonomije. - Očito je država svojedobno bila preširoke ruke kada je izdavala dopusnice. Da nije, možda bi danas preporuke HZZ-a bile drukčije - komentirao je.

Ekonomski fakultet u Splitu smanjuje upisnu kvotu treću godnu zaredom, a smanjivat će je, rekao je Pavić, i iduće tri godine, dok ne dođu do standarda od 30 nastavnika na jednog studenta. Ekonomski fakultet u Splitu u iduću akademsku godnu upisat će 490 studenata ekonomije na sveučilišni i još 240 na stručni studij, što je, priznaju, i dalje velika brojka. Nema smisla, buni se rektor Pavić, disciplinirati kvote na državnim fakultetima ekonomije ako će se istodobno time otvarati mogućnost studentima da upisuju privatne ekonomske škole.

Restrukturiranje kvota

Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, koje je u prošlih pet godina smanjilo kvotu upisa na ekonomiju 30-40 posto, rješenje vidi u upisu više studenata na specijalistički diplomski studije ekonomije.

- To je smanjenje kvota uz istodobno restrukturiranje. Trebamo što veći broj ljudi sa specijalističkim znanjima iz područja ekonomije koja su potrebna tržištu rada, poput specijalista za projektni menadžment za europske fondove. Oni se mogu stvoriti u dvogodišnjem diplomskom studiju - izjavio je Lučin i dodao da je svrha diplomskih studija da brzo odgovaraju na potrebe tržišta rada.