OTKRIVAMO Direktori su u Hrvatskim šumama potrošili 856.000 kuna za benzin!

Državna revizija potvrdila je ono o čemu je Jutarnji list nekoliko puta pisao: pojedine državne tvrtke namještaju natječaje za nabavu vozila!

Hrvatske šume , primjerice, u 2011. potrošile su 882.000 kuna za nabavu osam vozila, i to za sedam terenaca i jedan osobni automobil, a u natječaju su bile naznačene tako detaljne specifikacije da je i državnim revizorima bilo sasvim jasno da pobjednik može biti samo jedan dobavljač.

Uz namještanje natječaja, revizori su otkrili da se, unatoč uvjeravanjima bivšeg predsjednika Uprave Darka Vuletića o štednji u Hrvatskim šumama, tamo baš remen i nije stezao. U vrijeme najteže gospodarske krize, naime, u Hrvatskim šumama u prošloj godini zaposleno je novih 135 radnika!

Prihodi su im iznosili 2,340 milijardi kuna, a rashodi 2,339 milijardi kuna. Za 131 milijun kuna bili su veći rashodi u 2011. nego godinu ranije, a na plaće je potrošeno 990 milijuna kuna, što je za 6,9 posto više nego u 2010. Točnije, zbog povećanja broja zaposlenih potrošeno je 63,9 milijuna kuna više nego prethodne godine.

Sve na raspolaganju

Revizori su otkrili i rastrošnost same Uprave i direktora u Direkciji. U palači Hrvatskih šuma u Vukotinovićevoj ulici zaposleno je 179 ljudi, a pojedini direktori i Uprava na raspolaganju su imali 42 automobila.

I mogli su ih koristiti neograničeno, dan-noć, u poslovne i privatne svrhe. Tako su u 2011. potrošili čak 856.000 kuna samo za gorivo službenih vozila.

“Državni ured za reviziju predlaže preispitati opravdanost broja zaposlenika koji koriste neograničeno službene automobile zbog racionalnijeg korištenja sredstava”, piše u nalazu revizije.

Blagodati javne tvrtke

Nova Uprava na čelu s Ivanom Pavelićem poslušala je savjet Državne revizije i u travnju ove godine donijela odluku da samo članovi Uprave i direktori uprava Šuma mogu koristiti službena vozila, i to ne više neograničeno.

I sami zaposlenici uživali su blagodati rada u ovoj državnoj tvrtki, pa je tako u 2011. svim zaposlenicima isplaćena stimulacija u ukupnom iznosu od 16,3 milijuna kuna zbog poslovanja s dobiti, iako je ta dobit bila značajno manja nego 2010. godine.

Radnici su dobivali i regres od 3800 kuna u bruto iznosu, isplaćena je i naknada za prijevoz od 25,8 milijuna kuna, terenski dodatak od 3,4 milijuna kuna, na dnevnice i službena putovanja potrošeno je 2,3 milijuna kuna, a na naknade za odvojeni život i za uporabu privatnog automobila u poslovne svrhe 1,7 milijuna kuna. Tu su još i božićnice i uskrsnice u iznosu od 2500 kuna (ukupno 20,7 milijuna kuna), otpremnine, jubilarne nagrade, darovi u naravi, pokloni za djecu, pomoć zaposlenicima...

U srpnju 2011. u Hrvatskim šumama donesen je Pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta koji je predvidio čak 10.026 zaposlenika. Krajem 2011. bilo ih je 8539, s tim da je u svim upravama Šuma i Direkciji uočeno da je na pojedinim radnim mjestima veći broj zaposlenih od predviđenog Pravilnikom, a da neki zaposlenici rade na fiktivnim radnim mjestima koja nisu predviđena sistematizacijom.

Kako su radili

Situacija nije ništa bolja ni u državnom avioprijevozniku, Croatia Airlinesu, za koji je revizija utvrdila da “društvo nije likvidno, ne posluje ekonomično, zaduženo je”, a gubitak u 2011. bio je 75,5 milijuna kuna.

No, unatoč tome, i oni su u 2011. potrošili 3,8 posto više novca za plaće nego godinu ranije. Odnosno, troškovi za zaposlene bili su 240 milijuna kuna, što je za 8,8 milijuna kuna više nego 2010. godine. Prihodi su im bili 1,588 milijardi kuna, a rashodi 1,632 milijarde kuna. Croatia Airlines dužan je Zračnoj luci Zagreb čak 70 milijuna kuna, i to se vuče još od 2009. godine.

Sumnjive nabave

Čak su založili i jedan zrakoplov u zamjenu za dug, međutim Zračna luka nije pristala na to, pa su tražili da se dug od 48 milijuna kuna iz 2009. riješi na način da se gradnja novog putničkog terminala realizira na zemljištu od 72.000 četvornih metara u vlasništvu Croatia Airlinesa.

Međutim, i od toga se odustalo, pa Revizija predlaže da se dug riješi što prije.

U Croatia Airlinesu nisu baš vodili računa ni o javnoj nabavi, pa su tako izravnom pogodbom ugovorili poslova u vrijednosti 12,6 milijuna kuna.

Za nabavu službene odjeće potrošili su 2,3 milijuna kuna, a za slastice, pića i potrošni materijal za catering 10,2 milijuna kuna. Također, izravnom pogodbom ugovorili su leasinge za 56 vozila bez prethodne analize isplativosti, na što ih je upozorila Državna revizija.

Jadrolinija je, s druge strane, imala drukčijih problema. Oni su u 2010. izdali više od milijun besplatnih karata stvarne vrijednosti 25,4 milijuna kuna, a onih s popustom bilo je 2 milijuna. Država, naime, subvencionira Jadroliniju sa 227 milijuna kuna godišnje, a pravo na besplatan prijevoz, između ostalih, imaju i stariji od 65 godina.

Zloporabe

Mnogi su to zloupotrebljavali, pa su inspektori otkrili da su osobe starije od 65 godina, koje imaju pravo na besplatni prijevoz, podizale karte s osobnim iskaznicama i poslije ih preprodavale nekome tko nema pravo na povlasticu.

I u ovoj su državnoj tvrtki imali problema s javnom nabavom, pa su tako bez natječaja nabavili, ni više ni manje, brod od 77 milijuna kuna. Ni Hrvatske ceste za poslove ukupne vrijednosti 8,3 milijuna kuna u 2010. nisu raspisale javni natječaj. Izravno su nabavljali električnu energiju (7,5 milijuna kuna), plin (262.000 kuna) i geodetsko-katastarske usluge na obilježavanju cestovnog zemljišta (494.000 kuna).

Osim javnih natječaja Državna revizija zamjerila je Cestama i to što ne objavljuju javno na svojim web stranicama postupke javne nabave i to što nije provedena edukacija o etici među zaposlenicima.

Kao i u mnogim ministarstvima i državnim tvrtkama, velik dio zamjerki odnosi se na neuredne financijske knjige u koje se ne unose svi poslovni potezi.