Ljudi koji su bili inteligentniji i viši tijekom povijesti imali su veće šanse za pronalazak partnera i stvaranje potomstva, pokazala je velika studija iz populacijske genetike pod vodstvom hrvatskog znanstvenika dr. Ozrena Polašeka i njegova škotskog kolege dr. Jima Wilsona sa Sveučilišta Edinburgh. U izradi studije sudjelovale su 102 istraživačke skupine iz 29 zemalja, a objavljena je u novom broju vodećeg znanstvenog časopisa Nature.
Presudan utjecaj
- Naš rad prikazuje utjecaj genetske strukture na 16 različitih svojstava ljudi, a pokazuje kako su visina i inteligencija poligenska svojstva, odnosno na njih djeluje vrlo veliki broj gena - rekao je dr. Ozren Polašek (35), pročelnik Katedre za javno zdravstvo na Medicinskom fakultetu u Splitu.
- Metoda koju smo koristili naziva se odsječci homozigotnosti i označava dijelove našeg genoma koji su vrlo homozigotni u dužem neprekinutom nizu, odnosno segmente koje smo iste takve dobili od oca i majke - dodao je Polašek.
Pokvareni geni
Istaknuo je kako pojava tzv. odsječaka homozigotnosti znači ne samo povećan rizik za pojavu recesivnih bolesti (da bi se razvila bolest moraju biti “pokvarene” obje kopije gena), nego se te spoznaje mogu koristiti i za razumijevanje procesa selekcije.
- Naši su rezultati pokazali kako su upravo visina i inteligencija bile pod snažnim selekcijskim pritiskom, što je konačna potvrda genetskog doprinosa na porast visine i inteligencije koji uviđamo u mnogim ljudskim populacijama posljednjih nekoliko stoljeća - pojasnio je Polašek.
Naš sugovornik istaknuo je kako su za potrebe studije analizirani genetski uzorci više od 350.000 ispitanika iz cijelog svijeta, uključujući i 2500 uzoraka iz Hrvatske.
- Određivanje genetske informacije za ovakvo istraživanje stajalo bi oko 450 milijuna kuna, no mi smo koristili postojeće podatke. Stoga je ovo istraživanje provedeno u pravim recesijskim uvjetima - besplatno - napomenuo je Polašek.
Naglasio je kako su sve analize provedene u obliku tzv. metaanalize. - Svaka istraživačka skupina sama je provodila analizu svojih podataka, a središnjem analitičkom timu, koji su činili dva istraživača iz Škotske, jedan iz Estonije i ja iz Hrvatske, slala je samo rezultate analize, ali ne i svoje originalne podatke.
To je posebno važno jer su genetički podaci povjerljivi i nije ih moguće dijeliti s drugim istraživačkim skupinama jer su pod strogom etičkom zaštitom - rekao je Polašek.
Ovaj mladi i uspješni znanstvenik rođen je u Bjelovaru 1979. godine, a diplomirao je 2003. godine na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 2009. godine na Sveučilištu u Edinburghu.
Ideje iz doktorata
- Rad u Natureu nastavak je moje doktorske disertacije. Vrlo je zanimljivo vidjeti potvrde ideja o kojima sam u doktoratu mogao samo promišljati, jer tada nije bilo dovoljno podataka niti je bilo moguće ovako provesti analizu podataka - ispričao je Polašek.
Istaknuo je kako s kolegama sa Sveučilišta Edinburgh nastavlja istraživanja. - Sad ćemo nastaviti i s podanalizama i uključivanjem novih svojstava u nadi da ćemo bolje razumjeti strukturu i organizaciju našeg genoma - istaknuo je Ozren Polašek.
KAKO JE RASTAO IQ U HRVATA
- 1952.: IQ 90
- 2014.: IQ 96
- najveći IQ imaju Židovi Aškenazi u prosjeku 115
- prosječna visina u Hrvata 1954. je 170 cm
- 2014. prosječna visina je 180,9 cm
- najviši na svijetu su Nizozemci, u prosjeku 185 centimetara
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....