Nakon što je tročlano vijeće Visokog upravnog suda pravomoćno presudilo da Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa nema zakonsko uporište za donošenje odluka da su dužnosnici povrijedili načela savjesnog i odgovornog obnašanja javne dužnosti, čime se obustavljaju brojni postupci pred Povjerenstvom i bitno sužavaju dosadašnje ovlasti toga tijela, priopćenjem se oglasio i Visoki upravni sud. Presuda tročlanog vijeća Visokog upravnog suda, kojeg čine Senka Orlić Zaninović, predsjednica, i Evelina Čolović Tomić i Inga Vezmar Barlek, članice, odudara od dosadašnje prakse toga suda koji u nizu ranijih presuda nije dovodio u pitanje pravo Povjerenstva da donosi odluke o povredi načela definiranih u članku 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
U priopćenju, koje potpisuje glasnogovornik Visokog upravnog suda Juraj Dujam, nastoji se opravdati najnovija presuda. U priopćenju se ističe kako su netočne tvrdnje da se bezrazložno odstupilo od ranije prakse suda te da je sudsko vijeće u presudi u potpunosti poštivalo načelna stajališta Ustavnog suda o primjeni članka 5. Zakona u predmetu Tomislava Karamarka od 2. srpnja 2019. Stajališta Ustavnog suda su, navodi se dalje u priopćenju, obvezujuća i dužna ih je poštivati svaka fizička i pravna osoba. U priopćenju se ističe i da se "u nekim medijima tendenciozno insinuira mogući utjecaj politike na rad sudaca, što dovodi u pitanje nepristranost sudaca u odlučivanju i čini nedopustiv pritisak na neovisnost rada suda".
Međutim, dugogodišnja sutkinja Visokog upravnog suda Mirjana Juričić tvrdi drukčije.
"Osjećam duboku nelagodu kad se u javnosti tvrdi da iza ove presude stoji cijeli Visoki upravni sud, jer to nije točno. Ta presuda je suprotna dosadašnjoj praksi Visokog upravnog suda u istovjetnim predmetima, a u takvim slučajevima presuda ne može izaći izvan suda dok o pravnim stajalištima koje je sudsko vijeće u njoj zauzelo ne raspravi opća sjednica sudaca. To je jasno definirano člankom 40. Zakona o sudovima i sudovi su se toga dužni pridržavati. U predmetima u kojima se preispituju odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa sude sva vijeća Visokog upravnog suda, što znači da je svih 20 sudaca našeg suda na općoj sjednici sudaca prije izlaska te presude sa suda trebalo provesti raspravu o pravnim stajalištima iznesenima u presudi i izjasniti se slaže li se s njima ili ne. Možda bi većina sudaca zauzela upravo ovakva pravna stajališta kakva su iznesena u toj presudi, a možda i ne bi, ja to ne znam. Ali ono što sigurno znam jest da je sud obavezan provesti raspravu na općoj sjednici prije nego što ovakva presuda izađe sa suda. Pravna stajališta koja zauzme opća sjednica sudaca obvezujuća su za sve suce i sva sudska vijeća visokih sudova", kaže sutkinja Juričić.
Pozivati se na odluku Ustavnog suda i tvrditi da ona automatski mijenja sudsku praksu je promašeno, pojašnjava dalje ta sutkinja. "Ustavni sud utvrđuje povredu ustavnog i konvencijskog prava, međutim, odluke Ustavnog suda ne diraju u meritum presude redovnih sudova, nemaju snagu presedana, niti temeljem odluka Ustavnog suda redovni sudovi mogu automatski mijenjati svoju dotadašnju sudsku praksu. Dakle, procedura propisana 40. članom Zakona o sudovima u slučaju ove presude nije poštovana. Iza ove presude ne stoji Visoki upravni sud, nego jedno sudsko vijeće. Za nju nije znao cijeli Visoki upravni sud, nego samo četvero od ukupno 20 sudaca ovog suda: tročlano vijeće koje je presudu donijelo, evidentičarka sudske praske koja je bila dužna upozoriti sud da je donesena presuda suprotna dosadašnjoj sudskoj praksi. Za demokraciju i vladavinu prava ključno je poštivanje procedure. A ako sudovi ne poštuju proceduru, onda ne znam tko će", izjavila je za Jutarnji list sutkinja Mirjana Juričić.
Predsjedniku Visokog upravnog suda Anti Galiću uputili smo pitanje zbog čega se taj sud nije držao članka 40. Zakona o sudovima i prije izlaska presude koja odstupa od ranije sudske prakse raspravio pravna stajališta iznesena u njoj na općoj sjednici sudaca. Međutim, umjesto odgovora poslali su nam priopćenje koje smo naveli na početku ovog teksta.
Visoki upravni sud je u zadnjih je pet godina donio niz pravomoćnih presuda kojima je odluke Povjerenstva o povredi načela odgovornog obnašanja dužnosti potvrdio, potvrdivši time i pravo toga tijela da odlučuje o povredi načela definiranih u članku 5 Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Predmet u slučaju zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića, na kojem je tročlano vijeće Visokog upravnog suda pod predsjedanjem sutkinje Senke Orlić Zaninović srušilo pravo Povjerenstva da odlučuje o povredi načela, na Visokom je upravnom sudu na rješavanje čekao dvije i pol godine, iako su predmeti sukoba interesa hitne naravi.