Unatoč novom rastu cijena nafte na svjetskom tržištu, cijene benzina i eurodizela na domaćim benzinskim crpkama tijekom dana nisu rasle, što budi sumnju da je na djelu prešutan dogovor Vlade i Ine da se cijene najprodavanijih goriva ne dižu iako Vlada nije donijela posebnu uredbu o "zamrzavanju" cijena.
U prilog spomenutoj procjeni ide i podatak da je cijena plavog dizela na većini benzinskih crpki "skočila" na šest kuna i 82 lipe, što je 22 lipe više u odnosu na cijenu tog derivata od ponedjeljka.
- Očito je riječ o prešutnom dogovoru Ine i Vlade da se cijene ključnih goriva ne dižu, samo je pitanje dokad će tako moći - rekao nam je vlasnik benzinske crpke u središnjem dijelu naše zemlje, koji nam je ponudio svoje razmišljanje o aktualnoj situaciji na tržištu pod uvjetom da mu ne spominjemo ime i prezime.
On je danas također povisio cijene plavog dizela i nije "dirao" cijene benzina i eurodizela. Mora, kaže, tako jer bi ga bilo kakva odstupanja od cijena na crpkama Ine ili Petrola odvela u propast.
- Mi mali poduzetnici možemo samo pratiti što radi Ina, jer ionako trenutačno imamo cijene i prihode koji jedva pokrivaju troškove poslovanja. Nas Vlada nije ništa pitala kad je dva puta zamrznula cijene goriva. Možete li shvatiti koji je to udar na naše poslovanje? Zašto se Vlada umjesto zamrzavanja cijena, nije odrekla svojih 3,6 kuna u cijeni litre goriva koju potrošač plaća na našim crpkama? - komentira naš sugovornik. Na pitanje zašto je danas skočila cijena plavog dizela ako je eurodizelu cijena ostala ista, naš sugovornik kaže da je isto tako mogla porasti i cijena eurodizela ali je, procjenjuje, presudila činjenica da se plavi dizel koristi manje.
Manji pritisak
- Vjerojatno je procijenjeno da se Vlada neće naći pod takvim pritiskom zbog rasta cijena plavog dizela, pod kakvim bi se našla da je poskupio eurodizel - dodaje naš sugovornik.
Konzultant Davor Štern u osvrtu na današnja kretanja cijena naftnih derivata polazi od činjenice da je naše maloprodajno tržište podijeljeno između dva velika igrača, Ine i Petrola, tako da, ističe, prešutni dogovori o formiranju cijena nisu isključeni.
- Ne vidim što bi Vlada dobila od nekog kratkoročnog prešutnog dogovora s Inom da se ne podižu cijene, kad je globalno tržište o kojima presudno ovise cijene naftnih derivata u nas takvo kakvo je, nepredvidivo i špekulativno - komentirao nam je Štern.
Kad je riječ o današnjem rastu cijena plavog dizela nasuprot stabilnim cijenama eurodizela, Štern procjenjuje da je takav razvoj događaja vjerojatno posljedica različite formule izračuna cijena plavog i eurodizela ili podataka koje trgovci unose u te formule jer, objašnjava, nema znatne razlike u troškovima nabave ili proizvodnje tih dvaju naftnih derivata.
Država je, podsjetimo, još 2014. ukinula službenu formulu po kojoj se izračunavaju najviše cijene naftnih derivata, odnosno time si je praktički oduzela pravo određivanja granice preko koje cijene naftnih derivata ne mogu ići. Otada se cijene formiraju slobodno ili po formulama samih trgovaca koje je spomenuo Davor Štern.
Formula za izračun
U "državnoj" formuli za cijene naftnih derivata koja je ukinuta i koja se, među ostalim, temeljila na prosječnoj cijeni naftnog derivata na tržištu Mediterana i poreznim i trošarinskim nametima, izračun za benzin i eurodizel obavljao se s djelomice drukčijim osnovicama u odnosu na plavi dizel.
U svakom slučaju, pokušali smo danas u Ini, Petrolu i Lukoilu doznati kako je došlo do rasta cijena plavog dizela za 22 lipe po litri. Iz Petrola i Lukoila nismo dobili odgovore, a u Ini su rekli da cijene formiraju na temelju poslovne odluke.
Najveći su potrošači plavog dizela, čija se cijena tijekom prošlog tjedna kretala između 6,5 i 6,6 kuna po litri dok se početkom godine mogao kupiti i za manje od šest kuna, poljoprivrednici i ribari. Stoga su predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore od ministrice poljoprivrede Marije Vučković u petak zatražili da se zamrzne cijena plavog dizela.