ZAGREB - Socijala je dolaskom Kukuriku koalicije na vlast prvi put dobila svoje ministarstvo, u kojem su konačno objedinjeni svi poslovi socijalne skrbi i obiteljska politika.
Ministrica socijalne politike i mladih te potpredsjednica Vlade Milanka Opačić najavila je sređivanje krajnje zapuštenog sustava te izmjene niza resornih zakona, a posebno pojednostavljivanje i sređivanje područja posvajanja djece.
Jeste li konačno napravili registar posvojitelja?
- Na žalost nismo jer smo ustanovili da ni osam godina od dobivanja kredita Svjetske banke od 40 milijuna dolara za reformu socijale, sustav nije uspio ni informatizirati, odnosno umrežiti postojeće centre i ustanove te napraviti jedinstvenu bazu podataka. Novac je potrošen, građani će kredit vratiti, a sustav ne funkcionira. Zato u ovom trenutku nije moguće formirati registar, ali ni kontrolu socijalnih naknada. U sljedećih godinu dana na nama je da taj sustav osposobimo te uvedemo potreban red i kontrolu.
Sastanak s ministrom
Hoćete li mijenjati i Obiteljski zakon koji regulira posvajanje?
- Mijenjat ćemo ga, ali struka će reći treba li ga mijenjati u dijelu o posvajanju. Naime, zakonske odredbe nisu sporne, sporna je praksa. Jedini zakonski dio oko kojega postoje prijepori jesu propisani uvjeti za lišavanje roditeljske skrbi nepodobnih roditelja. Konkretno, da bi dijete moglo biti posvojeno, biološki roditelji moraju biti lišeni roditeljske skrbi.
Za roditelja kojemu je zbog zlostavljanja i zanemarivanja djeteta već oduzeto pravo da živi sa svojim djetetom, pa je dijete smješteno u dom ili udomiteljsku obitelj, Obiteljski zakon propisuje da će mu se trajno oduzeti roditeljska skrb ako ‘ne skrbi o djetetu dulje od tri mjeseca’. I to je sporna odredba - točnije, sporna je njezina interpretacija. Naime, u sustavu se uvriježilo mišljenje da se roditelju ne može oduzeti skrb ako jednom u tri mjeseca nazove dom i pita kako je njegovo dijete. I to je često razlog da dijete godine provede u domu jer biološka majka jednom u tri mjeseca nazove!
Ne razumijem kako su zaposleni u sustavu zaključili da je jedan telefonski poziv - skrb o djetetu? Stoga smatram da trebamo hitno ukinuti takvu praksu i držati se zakona i definicije skrbi, a ne nužno mijenjati zakon.
Pravi problem leži u činjenici da centri za socijalnu skrb nedovoljno brzo i nedovoljno često predlažu lišenje roditeljske skrbi, a suci još sporije i rjeđe dovode postupak do kraja. Zbog toga imamo tri tisuće djece u domovima i udomiteljskim obiteljima, a posvojimo ih stotinjak godišnje. Sljedeći tjedan imam sastanak s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem na kojem ćemo tražiti načine da pokrenemo stvari.
Kazne za nerad
Hoćete li uvesti osobnu odgovornost i kažnjavanje stručnjaka koji, primjerice, stave spis u ladicu i ne taknu ga dvije godine?
- Apsolutno. To nisu spisi, to su ljudske sudbine. Uvest ćemo kompjutorski nadzor rada kako bi se točno vidjelo tko je kada preuzeo slučaj i kada ga je i kako riješio.
U kojim ćete dijelovima mijenjati Obiteljski zakon?
- U području zaštite djeteta. Posljednjih se godina kao velik problem uočava poseban vid traumatizacije, pa i zlostavljanja djece, i to kroz konfliktne razvode roditelja. Praksa pokazuje da roditelji u razvodu često ne biraju sredstva da naude jedan drugome, a ucjena djecom je najčešća. Podaci iz Poliklinike za zaštitu djece upozoravaju na dramatičan porast broja djece koja, zbog manipulacije roditelja s kojim žive, uopće ne viđaju drugog roditelja nakon razvoda.
Struka već dulje vrijeme upozorava na to, a moj je prijedlog da se u novi Obiteljski zakon ugrade odredbe koje postoje u zemljama EU o tome da se roditelju koji krši djetetovo pravo na viđanje drugog roditelja može pokrenuti postupak za promjenu odluke o skrbništvu. Naravno, govorimo isključivo o situaciji gdje su oba roditelja pogodna i sposobna brinuti se o djetetu. Uz to, kako bismo dodatno zaštitili dijete tijekom takvih razvoda, analiziramo mogućnost da zakonom propišemo i tzv. dječjeg odvjetnika. Naime, struka smatra da bi i dijete tijekom razvoda moralo imati odvjetnika koji zagovara njegove interese, a ne majčine ili očeve. To je dobra ideja, no moramo detaljno proučiti je li moguće u ovom trenutku uvesti je u praksu.
Hoćete li poboljšavati i sustav naplate alimentacije?
- Da, osobito u dijelu u kojem roditelji neplatiše tvrde da nemaju prihoda. Uvest ćemo odredbu po kojoj će se alimentacija naplaćivati i iz imovine, a ne samo prihoda. A ako radno sposoban roditelj nema ni prihoda ni imovine, djetetu će alimentaciju isplaćivati država. Budući da se država nema od čega naplatiti pa su tužbe takvih neplatiša neproduktivne, roditelj će vrijednost iznosa alimentacije morati odraditi kroz javne radove ili nešto slično. Tu je ključna uspostava OIB-a jer samo tako možemo provjeriti imovinu građana. Na uspostavi OIB-a radi se užurbano.
ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....