ZAGREB - Uz minimalan rad od 700 sati godišnje za hektar voćnjaka, primjerice jabuka, što je u prosjeku dva sata dnevno, proizvođač jabuka može zaraditi oko 80.000 kuna po hektaru. Naravno, pod uvjetom da godina nije kišna kao ova, da se uzgoji jabuka prve klase i, najvažnije, da se ima kome prodati. Još više se može zaraditi na prerađevinama - soku, kompotu, čipsu...
Branko Branković je poznat i uspješan uzgajivač jabuka, trešanja i višanja, no kaže da će ova godina, zbog jakih kiša, dotući voćare.
Stare jabuke, ali jeftine
- Ako ne računate početna ulaganja, troškovi se kreću oko 20.000 kuna po hektaru. No, to je samo na papiru. Puno je tu faktora zbog čega je ovaj posao jako riskantan. Ove godine ću samo za zaštitu voćaka od bolesti izazvanih vlagom potrošiti bar 5000 kuna više nego inače. Isplativije je navodnjavati nego štititi od bolesti. Unatoč zaštiti, mnogo će uroda propasti - tvrdi Branković. Voćke, pogotovo jabuke, ne isplati se uzgajati na manje od 10 do 15 hektara, tvrde svi. Iako se otkupna cijena kreće oko dvije i pol kune, lani je mnogo domaćih jabuka propalo zato jer je EU pustila 100.000 tona starih jabuka iz hladnjača, koje su trgovci uvezli u Hrvatsku za 1,11 kuna.
Prava zarada, tvrdi Frane Ivković, leži u preradi jabuka u 100-postotni prirodni sok, kompot i sve traženiji čips.
- U Dalmaciji sam među prvima počeo podizati plantaže voća, još 1974. , na najsuvremeniji način. Sadašnje se plantaže nalaze na 11 hektara kod Velike Mlake i 17 hektara u Šumečanima kod Ivanić Grada. Osim proizvodnje voća, registrirani smo i za proizvodnju voćnih sadnica. Godišnje proizvodimo od 50.000 do 100.000 kilograma različitog voća - tvrdi Ivković.
Suvremenije sorte
Ivković kaže kako hektar nasada jabuka uz puno rada, ulaganja i znanja može biti i 30 puta dohodovniji od hektara pšenice. Sa 30 i više hektara voćnjaka u komadu koristi se najsuvremenija tehnika, znanja i strojevi, koji itekako povećavaju efikasnost. Učinkovitost po radniku tada se u istom razdoblju povećava sa 800 i na 2500 do 3000 ubranih kilograma.
- I još ako se planiraju najsuvremenije konzumne sorte, poput braeburna, pink lady, “klonova” zlatnog delišesa i jonagolda... - čak i da proizvodimo dovoljno jabuka za vlastite potrebe, a u deficitu smo - te ćemo sorte prodati Europi, koja u njima oskudijeva - tvrdi Ivković.
S druge pak strane, pšenica je sve manje profitabilna jer je u svijetu ima sve više i prodaje se po sve nižim cijenama.
No, Josip Špoljar iz Virovitice ni ove se godine nije odrekao proizvodnje pšenice. Cijena te žitarice na europskim burzama i ove godine, unatoč štetama od poplava, neće biti viša od 85 do 95 lipa zato što je još ima dosta u zalihama. Kao i svake godine, i ove seljaci traže mnogo više od ponuđenog - 1,20 lipa. Država im je dosada izlazila ususret i time “kupovala mir” pa su se zajedno s tvrtkama otkupljivačima uspijevali dogovoriti negdje na sredini, što je oko 1 kune po kilogramu. No, iz godine u godinu cijena pada, a svjetska kriza je dodatno srušila otkupne cijene. Najgore je, tvrdi Špoljar, što cijena proizvodnje, pogotovo gnojiva i plavog dizela za traktore i kombajne, stalno raste.
Zaštićena cijena
Ratar Željko Matijević ove je godine zasijao 30 hektara pšenice, a ne zna što će s njom.
- Ni u čemu nema računa. Ni u pšenici ni u kukuruzu - kaže. Samo da se pokriju troškovi, tvrde u seljačkim udrugama, cijena bi trebala biti 1,20 kuna po kilogramu - tvrdi. No niti oni, niti ostali proizvođači pšenice, iako su nezadovoljni i stalno grintaju, ne odustaju. Razlog je jasan.
Prvo, pšenica je strateška kultura koja ima zaštitnu cijenu 75 lipa. Drugo, država je uvijek popuštala i platila više od tržišne cijene. Naravno, treće i ne manje važna je činjenica da je za hektar pšenice potrebno samo 16 do 20 sati rada godišnje.
Proizvođači pšenice, objašnjava stručnjak za poljoprivredu Stipan Bilić, već s prinosom od u Europi ispodprosječnih 5,5 tona po hektaru, ostvaruju zaradu. Prema europskim normama koje su primjenjive i u Hrvatskoj, direktni troškovi iznose 50 posto prihoda. U njih je uključeno 16 sati godišnjega rada po hektaru, 250 do 300 kilograma gnojiva i zaštitnih sredstava, 210 kilograma sjemena pšenice te 80 litara goriva. Ostale investicije računaju se u ostalih 50 posto, a u prihod su uključeni i poticaji.
- Prodaju li pšenicu po 80 lipa, prihodovat će 7000 kuna po hektaru - objašnjava Bilić. Obrađuje li 10 hektara, seljak zarađuje 35 tisuća kuna, na koje bi trebao platiti poreze, ako bi zaposlio i platio radnika za potrebnih 20 radnih dana. Oni koji ostvaruju prinose manje od 5,5 tona po hektaru zapravo rasipaju resurse i logično je da im je cijena otkupa preniska - objašnjava Bilić.
Računica za pšenicu na 100 hektara: Godišnja zarada 855 tisuća kuna
- troškovi: Ukupno: 660.000 kuna
Broj radnih sati godišnje po jednom hektaru: 19 (oranje: 3 sata, tanjuranje: 2 sata, sjetvospremac: 2 sata, sijanje: 3 sata, dva špricanja: 6 sati, žetva: 3 sata
Proizvodnja: 6,3 tone/ha
ZARADA: ako je cijena prosječnih 1 kunu - prihod je 630.000 kuna + 225.000 kn poticaj = zarada je 855.000 kuna za 100 hektara
Računica za jabuke na 100 hektara: godišnja zarada 8 milijuna kuna
- troškovi: 1.900,000 kuna za 100 hektara
Broj radnih sati: 700 po hektaru
Proizvodnja: 40.000 kilograma po hektaru
Otkupna cijena: 2,5 kuna po kilogramu
Prihod: 100.000 kuna
Zarada: 8,100.000 kuna za 100 hektara
Bili bi izvozna sila da umjesto pšenice posadimo voćnjake
U Hrvatskoj se sada pšenica uzgaja na 170.000 hektara, a jabuke na 1125 hektara. Recimo da je situacija obrnuta: Hrvatska je vodeća zemlja u regiji u proizvodnji jabuka, a pšenica se proizvodi u mnogo manjim količinama.
Uvoznici, koji sada uvoze 170.000 tona voća u vrijednosti od oko 150 milijuna eura, od čega je 20.000 tona jabuka, počinju osjetno smanjivati marže kako bi im se posao isplatio.
Budući da bi, prema tom scenariju, voćari imali plantaže koje nisu manje od 100 hektara i masovno bi se udruživali u klastere, cijena proizvodnje bi pala za najmanje 50 posto. Cijena troškova, naime, pada sukladno rastu površine na kojoj se nešto uzgaja i broju uzgajivača udruženih u klastere. Zbog toga bi si proizvođači jabuka, primjerice, mogli pruštiti da proizvod prodaju jeftinije za barem 30 posto od sadašnjih 2,5 kuna po kilogramu.
To znači da bi pristali i na otkupnu cijenu od 1,75 kuna po kilogramu. Budući da je uvozna cijena jabuka oko 1,20 kuna, razlika bi bila najviše 55 lipa. Mnogi bi kupci u tom slučaju radije dali tih pola kune ili kunu više za svježu domaću jabuku, nego za uvoznu koja je mjesecima stajala u hladnjači, zbog čega već dva do tri dana počne trunuti. Građani bi u konačnici, nakon trgovačke marže, radije dali 6 kuna za kilogram svježe, nego 4 do 5 kune za trulu jabuku.
Mnogi bi se vjerojatno odlučili na veću investiciju i kupili strojeve koje od voća rade sokove, kompote, čipseve, sušeno voće. To se, tvrde stručnjaci, na kraju isplati i do 30 puta više od prodaje samog ploda. U tom slučaju im ubrzo ne bi trebao ni državni poticaj od oko 50 lipa, sadržan u cijeni od 2,5 kuna po kilogramu.
Mnogi bi ratari sa pšenice prelazili na voćarstvo, a manji broj najupornijih ne bi imao šanse ucjenjivati državu s cijenom i do 40 lipa većom od tržišne. Poticaji za pšenicu su sada 2250 kuna po hektaru. Dakle, država bi davala samo 2,5 milijuna kuna poticaja za pšenicu za preostalih 1125 hektara. Kada se sve zbroji, riječ je o oko 982,5 milijuna kuna uštede godišnje na poticajima za pšenicu. ( S. Trajković)
ŠTO SE MIJENJA
- Potezi voćara - Imali bi plantaže koje nisu manje od 100 hektara i udružili se u klastere.
- Jeftiniji rad - Cijena prozivodnje pada za najmanje 50 posto.
- Niža cijena - Proizvođači jabuka mogli bi si priuštiti da proizvod prodaju za barem 30 posto jeftinije.
- Širenje proizvodnje - Voćari bi se odlučili na veće investicije: kupili bi strojeve za proizvodnju voćnih sokova, kompote, čipseve ili sušeno voće.
- Ušteda na poticajima - Na poticajima za pšenicu država bi uštedjela više od 900 milijuna kuna godišnje, a voćarima bi poticaji bili puno niži jer bi bolje zarađivali uz velike količine koje bi plasirali u izvoz.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....