Ustavni sud donosi odluku o sudjelovanju na izborima predsjednika Zorana Milanovića. Sastaje se u 11 sati, nakon čega će objaviti odluku, piše Dnevnik.hr.
Ustavni sud čine suci: Goran Selanec, Snježana Bagić, Miroslav Šeparović (predsjednik), Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović, Davorin Mlakar, Andrej Abramović, Miroslav Šumanović, Branko Brkić, Josip Leko, Mario Jelušić, Lovorka Kušan i Rajko Mlinarić.
Oporba predsjednika Ustavnog suda Miroslava Šeparovića često spominje kao zaštitnika HDZ-a, odnosno onoga koji sve odluke donosi u korist te stranke. Šeparović i Vladimir Šeks u kumskoj su vezi.
Ingrid Antičević Marinović, Mato Arlović i Josip Leko bivši su članovi SDP-a.
Antičević Marinović ostala je poznata u javnosti po najbizarnijoj svečanosti otvaranja u Hrvatskoj i regiji. U Uredu državne uprave u Varaždinu tadašnja SDP-ova ministrica pravosuđa Ingrid Antičević-Marinović stavila je u funkciju nova dizala. Svečanost je završila vožnjom ministrice i gradonačelnika Ivana Čehoka novim liftom.
Bivši ministar i bivši HDZ-ovac Davorin Mlakar svojedobno je mrtav hladan priznao da se pogrešno predstavio u slučaju u kojem su ga u Austriji istraživali zbog sumnje da je primio 630.000 mita s bivšim članom Državnog izbornog povjerenstva Josipom Vreskom i HSS-ovcem Danijelom Ropušem.
Mlakar je na HRT-u potvrdio da se pogrešno predstavio u središnjici Hypo banke u Klagenfurtu, ali to HDZ-u nije smetalo da ga predloži za suca Ustavnoga suda.
Biografije trojice sudaca Ustavnog suda Šeparovića, Arlovića i Selanca, koje je 2017. godine izabrao Hrvatski sabor
Miroslav Šeparović za suca Ustavnog suda izabran je 2009., a za predsjednika tog suda 2016.
Prije toga, od 2000. do 2005. bio je odvjetnik, a od 1998. do 2000. ravnatelj Hrvatske obavještajne agencije i zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost.
U Ministarstvu pravosuđa radio je od 1989., prvo kao upravni savjetnik u Upravi za imovinskopravne poslove, a od 1995. do 1998. bio je ministar pravosuđa.
Sudac Općinskog suda u Zagrebu bio je od 1986. do 1989. Karijeru je započeo u tvrtki Blato 1981., nakon čega je radio i u vojnoj građevinskoj ustanovi Prečko.
Rođen je 18. srpnja 1958. u Blatu, diplomirao je 1981. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, gdje je 2013. doktorirao na području građanskog prava i obiteljskopravnih znanosti.
Mato Arlović za suca Ustavnog suca izabran je u srpnju 2009.
Od 1990. do 2008. obnašao je pet mandata u Hrvatskom saboru, gdje je obnašao brojne dužnosti. Bio je potpredsjednik Hrvatskog sabora od 2000. do 2003. i od 2004. do 2007.
Uz članstva u odborima bio je predsjednik Odbora za upravu i pravosuđe, Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu politiku, Odbora za pomorstvo i veze i Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav.
U Saboru je sudjelovao u donošenju Ustava i njegovih izmjena i dopuna, kao i u procesu donošenja Ustavnih zakona.
Od 1970. do 1975. radio je u Tvornici šećera i vrenja Boris Kidrič, a od 1980. do 1988. bio je zaposlen na osječkom Pravnom fakultetu.
Rođen je 4. studenoga 1952. u Oštroj Luci u BiH, diplomirao je 1979. na osječkom Pravnom fakultetu, gdje je 2012. doktorirao pravne znanosti.
Goran Selanec na dužnost suca Ustavnog suda dolazi s mjesta zamjenika pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, gdje je od 2012. uz ostalo radio na kontroli usklađenosti prakse pravobraniteljice s pravnom stečevinom EU-a te praćenju i analizi odluka Ustavnog suda, Suda EU-a i Europskog suda za ljudska prava.
Od 2010. bio je viši pravni savjetnik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova.
Bio je i nacionalni stručnjak za ravnopravnost spolova (od 2009. do 2012.), stručni savjetnik na EU PHARE projektu "Harmonisation and Publication Case Law" pri Vrhovnom sudu, predavač na Katedri za europsko javno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i znanstveni novak na katedri za Ustavno pravo.
Rođen je 20. listopada 1976. u Zagrebu. Pravo je diplomirao 2000. na zagrebačkom Pravnom fakultetu, dok je pravne znanosti doktorirao na University of Michigan Law School 2012.
Ustavni sud posebno je državno tijelo čija je glavna zadaća nadzor nad ustavnošću zakona te zaštita ljudskih prava i sloboda građana zajamčenih ustavom, piše Dnevnik.hr.