Prema najnovijoj radnoj verziji Vladinog projekta otpisa dugova blokiranim građanima, ukupni iznos do kojeg bi se dug mogao otpisati bit će povećan s prvotno planiranih 10.000 na 25.000 kuna, s tim da unutar tog iznosa dug tvrtkama i institucijama koje nisu u državnom vlasništvu - prvenstveno bankama i teleoperatorima - neće smjeti biti veći od 10.000 kuna. Prema prvim kalkulacijama, takvim bi oprostom moglo biti obuhvaćeno oko 60.000 građana.
Potvrdio nam je to izvor blizak Vladinom timu koji već nekoliko mjeseci vodi pregovore s najvećim vjerovnicima i traži najbolje modele za otpis dugova.
Izmjena plana
Prvi je plan bio da se otpišu dugovi svim blokiranim dužnicima koji su dužni manje od 10.000 kuna. Prema podacima iz rujna ove godine, u Hrvatskoj je takvih bilo 190.000, a njihov ukupni dug s kamatama iznosio je nešto više od 837 milijuna kuna - 534,5 milijuna kuna glavnice i 303 milijuna kuna glavnice. Međutim, bilo je jasno da se dug ne može oprostiti svima, jer se radi o prevelikim iznosima, te su uvedeni socijalni kriteriji.
- No, kriteriji su iznimno strogi, kao za primatelje socijalne pomoći. Osoba mora biti dužna više od godinu dana, ne smije imati nikakve nekretnine ni štednje, nezaposleni moraju biti u tom statusu barem godinu dana, umirovljenici ne smiju imati više od 2500 kuna mirovine. Kad smo napravili detaljne analize, shvatili smo da bi oprost moglo dobiti najviše 10.000 ljudi, vjerojatno i njih bitno manje - objašnjava naš sugovornik.
Zašto mijenjamo?
Takav projekt naprosto ne bi imao nikakvog smisla, kaže naš sugovornik.
- Zaključili smo da se građani kojima je blokiran račun i koji ispunjavaju ovako stroge kriterije doista nalaze u iznimno lošoj situaciji, bez realnih šansi da se izvuku. Stoga smo odlučili pomoći njima, i u slučaju da im je dug veći. Dakle, kako sada stvari stoje, kriteriji ostaju, ali se iznos povećava na 25.000 kuna - objašnjava naš sugovornik.
Ograničenja
Međutim, postojat će određena ograničenja. Izračuni će se raditi diferencijalno jer unutar ukupnog iznosa duga onaj prema “privatnicima” ne smije prijeći iznos od 10.000 kuna, a dug javnom sektoru može doseći i 25.000 kuna. Dakle, osoba koja odgovara kriterijima može biti, recimo, HEP-u dužna 25.000 kuna i, ako nema drugih dugova, moći će ući u program otpisa duga. U program će ulaziti i osoba koja duguje banci za potrošački kredit 8000 kuna, HEP-u 10.000 kuna i još 7000 kuna lokalnom komunalnom poduzeću.
- Ovo je sada najaktualniji prijedlog, ali još uvijek nije konačan - upozorava naš sugovornik.
Konačna rješenja i precizni izračuni bit će najvjerojatnije poznati drugi tjedan.
Komentar Adriana Milovana:
Najsocijalnija mjera ove Vlade
Prođu li na Markovu trgu najavljene mjere otpisa dugova prezaduženim građanima, bit će to možda i najsocijalnija mjera koju je Vlada Zorana Milanovića provela u dosadašnje tri godine mandata.
Dosad se socijalno ugroženima pokušavalo pomoći na razne načine. Eksperimentiralo se mjerama porezne politike, ali učinci su izostali. Crne brojke gospodarskog i socijalnog ponora u koji smo zapali zapečatili su novi podaci Fine koji su pokazali da je samo u rujnu u blokadi bilo više od 318.000 građana ili oko 5000 više nego mjesec ranije. Njihova su se neplaćena dugovanja popela na nevjerojatnih 29 milijardi kuna. Već i to jasno pokazuje da se u zemlji, koja već šest godina zaredom niže jedan neuspjeh za drugim, spirala potonuća u siromaštvo bez pomoći države neće ni usporiti, a kamoli zaustaviti.
To su, čini se, konačno osvijestili i u Vladi. Iako su njihovi motivi vjerojatno više posljedica činjenice da ulazimo u izbornu godinu, jasno je da bi od povećanja iznosa za oprost dugova, s dosad najavljivanih 10 na 25 tisuća kuna, najviše trebali profitirati dužnici.
No, tu treba podvući crtu i jasno kazati da oprost dugova nije i ne može biti poruka drugima da se neplaćanje obveza isplati. Upravo suprotno, dugove treba uredno vraćati. Samo za one koji su ne svojom krivnjom dospjeli u situaciju da to ne mogu tu je država sa svojim vatrogasnim mjerama.