Oko jedne su se stvari naši saborski zastupnici danas uspjeli usuglasiti

Saborski zastupnici u srijedu su se suglasili da se mjesec ožujak proglasi Mjesecom svjesnosti o raku debelog crijeva u Republici Hrvatskoj, ukazavši na važnost preventivnih pregleda jer se njima ta zloćudna bolest može otkriti znatno ranije prije pojave prvih simptoma.

Državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Silvio Bašić upozorio je da je rak debelog i završnog crijeva jedan od vodećih uzroka smrtnosti i pobola u svijetu, a u našoj zemlji je drugi uzrok smrtnosti od zloćudnih novotvorina.

U ukupnom broju novooboljelih od raka, oko 15 posto muškaraca i 13 posto žena oboli od raka debelog i završnog crijeva, rekao je Bašić po čijim podacima dnevno obolijeva prosječno deset osoba, a umire ih šest, dok godišnje od raka debelog i završnog crijeva oboli oko 3500 osoba a njih oko 2200 umre.

Hrvatska po Bašićevim riječima ima dobro organiziran Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog i završnog crijeva koji traje od 2008. a nije posustao ni tijekom pandemije. Državni tajnik drži kako je ključno podizati svijest o mogućnosti prevencije te vrste raka, važnosti što ranijeg otkrivanja te javljanja na informativni letak.

Upozoravajući kako je rak debelog crijeva u Hrvatskoj prvi uzrok smrti kod žena i drugi kod muškaraca nakon karcinoma pluća, Ivana Kekin (Klub zastupnika zeleno-lijevog bloka) rekla je i da se što kasnijim otkrivanjem povećavaju troškovi liječenja a drastično smanjuju šanse za izlječenje. "Radi se o bolesti kod koje se čak 60 posto smrti može prevenirati screeningom", kazala je.

Ističući važnost podizanja svjesnosti kod građana o toj bolesti, Andreja Marić (Klub SDP) upozorila je da je u našoj zemlji stopa smrtnosti od raka druga najviša u EU.

Upozorila je da je rak najčešći uzrok smrti kod osoba mlađih od 65 godina, s više od 40 posto umrlih pa moramo raditi na podizanju svijesti o prevenciji, poboljšanju životnih navika, odazivanju na screening programe, dostupnosti liječenja te psihološkoj pomoći oboljelima od onkoloških ili drugih težih oblika bolesti.

Marić je rekla i da je za vrijeme pandemije koronavirusa zabilježen manji broj redovitih kolonoskopija, što će, smatra, utjecati na daljnji pobol i smrtnost.

Uz to, upozorila je, nismo dobri ni u organizaciji palijativne skrbi.

Maja Grba Bujević (Klub HDZ) rekla je kako rizik od oboljenja raka debelog crijeva znatno raste nakon 40-te godine života, a 90 posto svih karcinoma otkrije se u osoba starijih od 50 godina.

"Svaka osoba starija od 50 godina nosi pet posto rizika da će do 74-te godine razviti rak debelog crijeva, odnosno, 2,5 posto da će umrijeti od raka debelog crijeva", rekla je.

Uz to, navela je, približno 25 posto oboljelih ima obiteljsku anamnezu raka debelog crijeva a njih 15 posto u rođaku svog prvog reda.

Tijekom rasprave zastupnici su ukazali i na važnost prehrane i tjelesne aktivnosti za smanjenje rizika od razvoja raka debelog crijeva. Također, upozorili su, prekomjerna težina, šećerna bolest i pušenje povezane su sa povećanim rizikom od raka debelog crijeva.

Upozorivši kako se rak debelog crijeva razvija sporo, istaknuli su i važnost preventivnih pregleda jer ga se se pregledom stolice može otkriti znatno ranije nego se pojave prvi simptomi.