Prije dva dana u Hrvatski zavod za javno zdravstvo poslali smo upit kojim smo željeli provjeriti relativno pouzdanu ali neslužbenu informaciju prema kojoj je u proteklih sedam dana među svim novim zaraženima zabilježeno 25 posto cijepljenih s barem jednom dozom cjepiva. Dobili smo službeni odgovor u kojem nisu opovrgli visoki udio cijepljenih među novim zaraženima, nego su napisali nešto duži stručni komentar koji ukazuje da je naš podatak vjerojatno točan:
„Cijepljenje vrlo dobro štiti od teških oblika bolesti i smrti, ne štiti apsolutno odnosno 100%, a zaštita koja se postiže cijepljenjem ovisi o nekoliko čimbenika, primjerice o dobi i zdravstvenom statusu cijepljenje osobe i razina postignute zaštite se može razlikovati od osobe do osobe ovisno o tim čimbenicima, kao što je imunološki status ili dob cijepljenje osobe. Stoga nije neuobičajeno da se i cijepljeni mogu zaraziti i oboljeti. Također jedna doza cijepljena protiv COVID-19 pruža manju razinu zaštite nego potpuno cijepljenje odnosno dvije doze cjepiva. Što se tiče trajanja zaštite nakon cijepljenja, za sada postoje ograničeni podaci s obzirom da još nije prošlo puno vremena od kada je počelo cijepljenje i to praćenje još uvijek traje, no dosadašnja istraživanja praćenja razine protutijela nakon cijepljenja pokazuju da se s protekom vremena količina protutijela. Vezano uz udio cijepljenih među oboljelima treba uzeti u obzir da sada imamo razmjerno veći udio cijepljenih osoba pa i taj udio zaraženih a cijepljenih može biti veći nego ranije. Činjenica da je udio cijepljenih među hospitaliziranim osobama niži od udjela cijepljenih u stanovništvu ukazuje na to da cjepivo smanjuje šansu za hospitalizaciju. Puno bi se preciznija procjena učinkovitosti cjepiva u sprječavanju hospitalizacije zbog COVID-19 dobila usporedbom udjela cijepljenih u populaciji i među hospitaliziranima za svaku dobnu skupinu zasebno. Takve analize uglavnom procjenjuju učinkovitost cjepiva na oko 80%“, odgovorila je Tatjana Nemeth-Blažić iz Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti.
Više zaraženih među mladima
Značajni udio cijepljenih među novim zaraženima sasvim je očekivan jer se to moglo zapaziti na primjerima zemalja koje su ranije od Hrvatske cijepile veći dio populacije. U ovom kontekstu osjetljivo pitanje nije toliko taj broj novih slučajeva među cijepljenima, nego razvoj epidemiološke situacije u mlađim dobnim skupinama.
Naime, u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, vrlo značajno raste udio novih slučajeva u među djecom i mladima do 19 godina. U mlađim dobnim skupinama broj cijepljenih vrlo je mali, pa ne iznenađuju novi proboji zaraze u školskoj i srednjoškolskoj populaciji. S obzirom na aktualnu epidemiološku politiku otvara se pitanje, hoće li hrvatski učenici i u školskoj godini 2021./2022. ponovo izgubiti veliki dio prave nastave, kao što je to bio slučaj u prošloj godini. Posebni problem je pitanje koliko će učenika završiti u samoizolaciji jer su bili kontakti zaraženih učenika.
Trenutačna je epidemiološka politika takva da se u kućnu karantenu šalju zaraženi učenici i njihovi kontakti. Takva praksa u pravilu vodi do toga da se zbog 2-3 slučaja u jednom razredu cijeli razredi šalju u samoizolaciju odnosno prelaze na on line nastavu. Takva praksa nije nelogična, ali bi mogla voditi prema vrlo velikom broju učenika u samoizolaciji u roku od samo mjesec dana ako se održi ovakav epidemiološki trend.
S obzirom da populacija osnovnoškolaca i srednjoškolaca čini oko 20 posto svih novih slučajeva, uz pretpostavku da se za svakog novog zaraženog utvrdi 5 do 10 bliskih kontakata, to znači da na 300 novih zaraženih učenika (ako uzmemo po 1500 ukupnih slučajeva dnevno) svaki dan u karantenu šaljemo 1500-3000 kontakata tih 300 zaraženih učenika. A to znači da bi u roku od samo mjesec dana kroz karantenu moralo proći 45.000 do 90.000 učenika. Ako pak broj slučajeva nastavi rasti, što je realni scenarij, mogli bi u mjesec dana imati više od četvrtine ukupne školske populacije u karanteni.
Ispod je grafikon koji otkriva značajno povećanje udjela zaraženih u mlađim starosnim kohortama:
U Hrvatski zavod za javno zdravstvo stoga smo poslali i upit jesu li njihovi stručnjaci otvoreni prema ideji da se masovnim brzim antigenskim testovima osigura zaštita učenika i pacijenata bez novih blokada školskog odnosno bolničkog sustava? To svoje pitanje potkrijepili smo informacijom kako su pojedine velike škole u Sjedinjenim državama počele nuditi besplatne testove učenicima za koje se utvrdilo da su bili kontakti zaraženih učenika. Tako sprečavaju da se zbog 50-ak zaraženih u karantenu pošalje i po 1000 učenika. Postoje istraživanja koja ukazuju da je ta metoda zaštite brzim testiranjima učinkovita kao i karantena. A s obzirom da postoji mogućnost zaraze bolničkih pacijenata nameće se pitanje da li i u bolnicama treba redovito provoditi brze antigenske testove kako bi se povećala sigurnost pacijenata.
Na pitanje jesu li hrvatske epidemiološke vlasti razmišljale u tom smjeru iz HZJZ-a dobili smo sljedeći odgovor:
„Vezano uz pitanje o masovnom redovitom testiranju na SARS-COV-2 brzim antigenskim ili PCR testovima, stručno gledano, takva bi strategija mogla biti učinkovita“, napisala je T. Nemeth-Blažić.
Masovno testiranje
Ako se hrvatske epidemiološke vlasti odluče na masovna testiranja kako bi učenicima spasili pravu nastavu i bolje zaštitili bolnice, otvara se pitanje cijene takvih akcija. Poznato je da su PCR testovi relativno skupi, ali postoje brzi jeftini testovi koji daju rezultat u samo 15-ak minuta.
Pretežito su regulatori u svim velikim zemljama bili skeptični prema takvim brzim testovima. Tumačilo se kako nisu dovoljno osjetljivi. Nije sporno da je PCR test pouzdaniji jer može utvrditi osjetno manje količine SARS-CoV-2 virusa, no ako brzi i jeftini testovi imaju 98-postotnu pouzdanost, u slučaju zaštite škola nije previše bitno to što u onih 2 posto slučajeva nisu dovoljno osjetljivi. Naime, u tim slučajevima ti jeftiniji testovi najčešće neće prepoznati male količine virusa kod pojedinaca koji su stoga najvjerojatnije nisko zarazni. Upravo o tome početkom ovog tjedna o tome je pisao David Leonhardt u The New York Timesu.
Ako, dakle, brzi i jeftini antigenski testovi mogu utvrditi tko je od kontakata zaraženih učenika pozitivan s 98-postotnom pouzdanošću to je jako dobar rezultat, možda čak bolji od karantene.
Treba podsjetiti kako su lockdown i izolacije kod djece i mladih povećali anksioznost i depresiju, a gomilaju se i dokazi o značajnom povećanju tjelesne mase, što će voditi u niz drugih zdravstvenih problema kod djece i mladih.
Isplati li se vlastima uložiti nekoliko stotina tisuća eura u jeftine testove za kontakte zaraženih učenika kako bi im spasili školsku godinu?
Inače, vrlo ugledni stručnjaci – Daniel P. Oran i Eric J. Topol - u članku „Beyond ‘vaccinopia’: Rapid tests should play a larger role in Biden’s Covid-19 plan“, koji su objavili u prestižnom Statu, pojasnili su zašto brzi i jeftini testovi mogu imati vrlo važnu ulogu u okršaju s pandemijom. Taj poučni članak ciljan promjeni javnih politika možete pročitati ovdje.