HUP Udruga drvne i papirne industrije organzirala je konferenciju pod nazivom „ Drvno-prerađivačka industrija RH u okviru europskog zelenog plana – energetski izazovi“
U Osijeku je održana konferencija drvne branše, a kako je riječ značajnom segmentu hrvatskog gospodarstva u radu Konferencije sudjelovali su ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić, Krunoslav Jakupčić, predsjednik uprave Hrvatskih šuma, Damir Zorić, glavni direktor HUP-a i Ivić Pašalić, predsjednik HUP Udruge drvne i papirne industrije.
Konferencija je dala odgovore na nekoliko važnih pitanja. Prvo, kako drvno-prerađivačka industija u pogledu energetike, može pridonijeti ostvarivanju ciljeva postavljenih u Europskom zelenom planu i Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030.?
Neprijeporna je činenjica da je riječ o hrvatskom industrijskom sektoru koji je bitan potrošač toplinske i električne energije, što je važan trošak u proizvodnji. Istodobno, riječ je o grani nacionalne industrije koja ima 25.000 izravno zaposlenih u sektoru, što čini 10,9% svih zaposlenih u prerađivačkoj industriji, a nije nevažan ni podatak da je riječ o djelatnosti koja, unutar cjeline hrvatske nacionalne ekonomije u zadnje tri godine kontinuirani rast zaposlenih. U sektoru djeluje 2560 tvrtki, a njih 95% čine mikro i male tvrtke. Također, s aspekta ekonomske racionalnosti, znakovito je da sektorska statistika pokazuje da te tvrtke ostvaruju 672 eura prosječne plaće, što je rast u odnosu na pred pandemijsku 2019. godinu od 5 posto. Ukratko, hrvatski drvni sektor ostvaruje 1,86 milijardi eura godišnjeg prihoda, što čini nemalih 5,56 ukupnog hrvatskog robnog izvoza, odnosno solidnih 74.400 EUR prihod po zaposlenom. Za razliku od većine industrijskih sektora, drvopreađivači ostvaruju suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni od 367 milijuna eura godišnje. Zemlje koje su najznačajniji trgovinski partneri hrvatskih poduzeća izvoznika su Italija, Njemačka, Austrija, Slovenija, što odgovara cjelovitoj strukturi hrvatske vanjskotrgovinske razmjene s inozemstvom.
Sudeći po brojkama, riječ je o industrijskoj grani koa ima perspektivu. Naime, komparativne prednosti sektora su nedvojbene. Obitelji su vlasnici mikro, malih i srednjih tvrtki unutar drvoprerađivačke branše, a poduzetnici i zaposlenici su najveća prednost jer većina tvrtki posluje više od 10 godina, a tu je i tradicija, jer, većina tvrtki je rezultat rada više generacija, a trenutačno se nalazimo u tranziciji upravljanja i vlasništva na novu generaciju, u pravilu visokoobrazovanu.
U tom kontekstu sudionici Konferencije naglašavaju visok potencijal domaće sirovine. Tako, primjerice, 47% kopnene površine RH čine šume i šumsko zemljište, a 79% u vlasništvu je države.
Rasprava na Konferenciji „ Drvno-prerađivačka industrija RH u okviru europskog zelenog plana – energetski izazovi“ pokazala je da pred hrvatskim drvo prerađivačima je izazov strateškog restrukturiranja. To znači, taksativno nabrojano - konkurentnost, održivost, uvid u vlastite slabosti, što u perspektivi znači da razdoblje 2021.-2027/30. - ili restrukturiranje i razvoj ili prodaja ili stečaj poduzeća drvno prerađivačkog sektora.
Na skupu u Osijeku drvo prerađivači su se jednoglasno opredijelili za zelenu i digitalnu ekonomiju, uz poštivanje načela regionalnog i ruralnog razvoja, kao i kružnu i niskougljičnu ekonomiju, naglašavajući činjenicu da od 13 strateških ciljeva Nacionalne razvojne strategije RH, u 8 se direktno prepoznaje drvno prerađivačka industrija.
To je, nedvojbeno zahtjevan proces, zbog čega su sudionici konferencije uputili svojevrstan apel javnosti i donositeljima političkih odluka za razumijevanje i dijalog, pa i potporu, oko temeljnih pitanja koja određuju budućnost drvnog sektora u Hrvatskoj.