Odjeci znanstvenog skupa: Budućnost Hrvatske je depresivna. Neminovni su radikalni demografski potezi

Znanstveni skup "Od Strossmayera do danas - demografska slika Hrvatske", s kojega je uz ostalo poručeno da se odnos prema demografskoj politici mora promijeniti te da su radikalni demografski potezi neminovni, održan je u Središnjoj nadbiskupijskoj i fakultetskoj knjižnici u Đakovu.

Skup su organizirali Zavod za znanstveni i umjetnički rad HAZU-a Đakovo, a uz demografe, nazočili su i đakovačko-osječki pomoćni biskup Ivan Ćurić, nadbiskup u miru Marin Srakić, te zamjenik gradonačelnika Antun Galić.

"S obzirom na aktualnu demografsku krizu, sasvim se razumljivo nameće pitanje: Imamo konačno vlastitu državu Hrvatsku, hoćemo li za sto godina doista u njoj imati hrvatski narod?", zapitao je u uvodu skupa upravitelj HAZU-ova Zavoda u Đakovu Pero Aračić, i sam jedan od predavača na skupu, dok je pomoćni biskup Ćurić podsjetio na demografsku važnost obitelji, ali i na to da se na lokalnoj i globalnoj razini promijenilo kulturološko ozračje, kao i odnos prema životu.

"Prema podatcima DZS-a od 31. prosinca 2020., Hrvatska je imala 4.036.000, a demografske procjene govore da je već sada pala ispod 4 milijuna stanovnika. Demografski rast u 30 godina, od 1960. do 1990., u Hrvatskoj je zamijenjen padom. Nema sumnje da će u tome padati i dalje", rekao je demograf s Instituta Ivo Pilar u Vukovaru Dražen Živić.

Istaknuo je pogubnost demografskog starenja na suvremene demografske procese. "Ako se dosadašnji demografski trendovi nastave, onda je budućnost Hrvatske zaista vrlo depresivna. Stoga se mora promijeniti čitav odnos prema demografskoj politici", rekao je akademik Anđelko Akrap.

Dodavši da je ekonomska održivost upitna nastave li se ovakvi demografski trendovi, napomenuo je da "mi spadamo među sedam najstarijih nacija na svijetu što je vrlo zabrinjavajuće".

"To nije od jučer, to se nastavlja od 60-ih. Kada gledamo do 2050. uz projekcije da će u RH do tada biti 30 posto stanovništva u dobi iznad 65 godina, to je ekonomski gotovo neodrživo. Stoga su radikalni demografski potezi naša neminovnost", poručio je Akrap.

Marin Strmota s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu naglasio je da populacijska politika mora biti skup mjera i instrumenata, da mjere poput rodiljnih i roditeljskih naknada nisu dovoljne.

Ocijenio je kako puno toga iz dokumenata koje država piše na temu populacijske politike ostane mrtvo slovo na papiru, da im se pristupa površno.

"Populacijska politika objedinjena u jedan dokument trebala bi obuhvatiti sva područja javne politike, a ne samo neke naknade poput rodiljnih i sl., nego zadirati u sve pore društvenog života, od tržišta rada, stambene politike, obiteljske politike i dr.", rekao je Strmota.

Doprinos temi dao je i Drago Iličić osvrtom na demografska kretanja u vrijeme đakovačkog biskupa Strossmayera u drugoj polovici 19. stoljeća, a kroz njegove okružnice i poslanice koje je slao župnicima. U njima Strossmayer ističe važnost kršćanskog braka i obitelji koji su tada izloženi europskim trendovima 19. stoljeća. Za Strossmayera je rekao kako je bio istinski pastir obitelji i vrednota kršćanskog braka.

Nadbiskup u miru Srakić podsjetio je na raspad obiteljskih zadruga uslijed čega se, dodao je, mnoge obitelji nisu snašle te su zbog tog nesnalaženja stradale.

Krešimir Ivanda govorio je o demografskim kretanjima i stanju u općinama i gradovima.