Hrvatski prošek se u ponedjeljak u Europskom parlamentu približio još jedan korak prema priznanju statusu zaštićenog europskog proizvoda pod svojim izvornim imenom, unatoč protivljenju brojnih talijanskih eurozastupnika koji smatraju da naziv "prošek" šteti prodaji talijanskog pjenušavog vina "prosecca".
Odbor EP-a za poljoprivredu i ruralni razvoj prihvatio je u ponedjeljak navečer prijedlog EU Uredbe o zemljopisnim oznakama koji definira uvjete zaštite proizvoda sličnih imena, homonima, s 39 glasova i 7 protiv.
Završni prijedlog Uredbe o kojoj ovisi hoće li prošek moći stavljati na tržište pod svojim imenom prethodno su u trijalogu usuglasili Komisija, Vijeće i Parlament, a nakon glasanja u odboru o njemu će se još izjasniti svi zastupnici na nekoj od idućih plenarnih sjednica.
Odluke izglasane u odborima EP-a čvrstom većinom u pravilu se usvajaju i na plenarnim sjednicama te bi Europska komisija trebala imati otvoren put da, poput drugih autohtonih europskih proizvoda, zaštiti i prošek.
Suprotno talijanskim najavama, prijedlog nove uredbe je jasno naznačio da se homonimi mogu zaštititi pod uvjetom da postoji jasna razlika u dugotrajnoj lokalnoj upotrebi proizvoda te da potrošači nisu dovedeni u zabludu oko pravog identiteta proizvoda.
Talijanski prijedlog da se zabrani zaštita svih proizvoda koji i najmanje „sugeriraju drugi proizvod“, dakle, nije prihvaćen, ističe ured hrvatskog eurozastupnika Tonina Picule, zamjenskog člana u Odboru za poljoprivredu.
U dugogodišnjem sporu Italije i Hrvatske oko naziva hrvatskog slatkog, desertnog vina koji traje još od procesa pristupanja Hrvatske EU-u, talijanska politika i proizvođači prošeka oštro su se protivili uporabi naziva prošek tvrdeći u nekim slučajevima i da je prošek "jeftina kopija" kvalitetnijeg i marketinški puno uspješnijeg prosecca iako je riječ dva potpuna različita vina.
Prošek je slatko, desertno vino dok je prosecco pjenušavo, suho vino.
U posljednjim raspravama talijanskih zastupnika tijekom procesa usuglašavanja uredbe najčešće se pak mogao čuti argument da naziv prošek zbunjuje potrošače zbog sličnosti s proseccom te da ga stoga Europska unija ne treba dopustiti.
Talijanski zastupnici su pri tome insistirali na kriterijima zaštite oznaka zemljopisnog porijekla u slučajevima sličnih naziva, koji bi gotovo onemogućili registraciju naziva prošek kao zaštićenog europskog proizvoda.
Konačna verzija članka 30 prijedloga Uredbe, koja se tiče talijansko-hrvatskog spora, nije međutim bitnije izmijenjena u odnosu na staru i ostavlja mogućnost Komisiji da donese odluku o zaštiti tradicionalnog, slatkog vina istočne jadranske obale pod izvornim nazivom.
Kao što je po staroj Uredbi prošek morao dokazati da postoje jasne razlike između dva proizvoda, da su uvjeti lokalne proizvodnje i konzumacije različiti, te da prosječni europski potrošač neće biti doveden u zabludu, tako će morati i po novoj.
Po zaključenju glasovanja, eurozastupnik Picula, koji je aktivno radio na zaštiti naziva prošek u EP-u i drugim institucijama EU-a, ocijenio je da „nije iznenađujuće da su pregovori između tri institucije rezultirali razumnim i balansiranim prijedlogom".
"Žalim što talijanski kolege kontinuirano i nepotrebno podižu tenzije te zatežu hrvatsko-talijanske odnose za potrebe domaće talijanske politike čak i u situaciji u kojoj mnogi talijanski proizvođači priznaju da Prošek ne vide kao konkurenciju. Razlike između hrvatskog Prošeka i talijanskog Prosecca nisu jasni, možda, samo onima koji pretjerano konzumiraju jedan, drugi ili oba proizvoda", rekao je Picula.
„Argumente u korist Prošeka smo davno definirali te ih moramo kontinuirano i hladne glave ponavljati, upravo suprotno talijanskom pristupu. Još ranije sam pisao Komisiji, razgovarao s Povjerenikom Wojciechowskim, istupao u hrvatskim i talijanskim medijima te organizirao slijepo testiranje Prošeka i Prosecca na zagrebačkom Cvjetnom trgu. To su aktivnosti koje moramo nastaviti zajedno s našim vinarima čiju višestoljetnu tradiciju i proizvodnju štitimo“, zaključno je poručio Picula.
U polemikama koje su se vodile u Europskom parlamentu oko zaštite naziva prošek uključivali su se i drugi hrvatski eurozastupnici. Hrvatski europarlamentarci, poput IDS-ovog Valtera Flege, su u raspravama ukazivali na očite razlike između dva vina te da povijest prošeka dokazuje kako nije riječ o pokušaju iskorištavanja talijanskog naziva prosecco.
Ladislav Ilčić iz redova Konzervativaca i reformista i HDZ-ov Tomislav Sokol ukazivali su na višestoljetnu povijest prošeka na kojoj počiva pravni legitimitet zahtjeva za zaštitu prošeka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....