Od svinjske gripe u Hrvatskoj bi moglo umrijeti 60 ljudi

SPLIT - U Hrvatskoj bi od posljedica svinjske gripe tijekom jeseni i zime, prema stopama smrtnosti u državama koje su već prošle epidemiju, moglo umrijeti između 20 i 60 osoba, i to uglavnom bolesnika koji otprije imaju narušeno zdravlje, piše Slobodna Dalmacija.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji virus H1N1 bi, prema istoj statistici, mogao odnijeti dva do šest života.

Iznosi to epidemiolog doc. dr. Mladen Smoljanović s Katedre za javno zdravstvo splitskog Medicinskog fakulteta, objašnjavajući kako se predviđanja temelje na podacima s južne hemisfere gdje je, budući da je ondje sada proljeće, epidemija završena. Donja granica broja umrlih izračunata je, navodi, prema podacima iz Novog Zelanda, a gornja prema argentinskoj statistici.

- Vjerojatnije je da će stopa smrtnosti kod nas biti niža, slična onoj u Novom Zelandu, s obzirom na sličnu organizaciju zdravstvenog sustava i visoku dostupnost zdravstvene zaštite. No, treba reći da nema mjesta panici i da se ne radi o “virusu ubojici”, kako su ga ishitreno i pogrešno najavili, nego o običnom virusu, sa stopom mortaliteta

- Vjerojatnije je da će stopa smrtnosti kod nas biti niža, slična onoj u Novom Zelandu, s obzirom na sličnu organizaciju zdravstvenog sustava i visoku dostupnost zdravstvene zaštite. No, treba reći da nema mjesta panici i da se ne radi o “virusu ubojici”, kako su ga ishitreno i pogrešno najavili, nego o običnom virusu, sa stopom mortaliteta u odnosu na opću populaciju manjom od one koja se navodi za “običnu” sezonsku gripu - kaže dr. Smoljanović.

Koliko je smrti u državi prijašnjih godina uzrokovano ili potaknuto virusom gripe nismo doznali jer se u statistici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo navodi samo nekoliko smrti godišnje zbog influence, dok se kod ostalih smrti kao uzroci vode upale pluća ili bolesti srca, iako ih je zapravo potaknula gripa.

Dr. Smoljanović navodi kako je na južnoj hemisferi do 26. listopada umrlo 1102 oboljelih, što daje stopu od 7,8 umrle osobe na milijun stanovnika, dok od takozvane obične gripe, prema službenim podacima, godišnje umre osam do deset puta više, čak do stope od 75 umrlih na milijun stanovnika. Pri tome, dodaje dr. Smoljanović, treba uzeti u obzir da je južna hemisfera epidemiju prošla bez cjepiva, što znači da bi broj zaraženih i umrlih, sa specifičnim cjepivom, bio još manji.

- Konačne prognoze za sezonu 2009./2010., bez primjene cjepiva protiv gripe, predviđaju najviše 55 tisuća umrlih u cijelom svijetu, odnosno najviše 35 tisuća nakon provedenog cijepljenja. Procijenite sami koliko je to puta manje od 250 do 500 tisuća umrlih u sezoni “obične” gripe, koliko ih, prema službenim statistikama, umre svake godine. Možda to pod upitnik stavlja dosadašnje podatke o broju umrlih od gripe - poručuje dr. Smoljanović.

Naglašava i da je svaka gripa teška bolest dok se ne preboli i ne smije se podcjenjivati, što mora biti jasno svakom bolesniku i liječniku. Međutim, dodaje, treba reći i da je zloglasna svinjska gripa zapravo obična gripa, te da se Svjetska zdravstvena organizacija, prema njegovu mišljenju, ishitreno potrudila proglasiti pandemiju i ekspresno, neutemeljeno uvesti krajnu fazu protuepidemijskih mjera još u lipnju.

Prema njegovu mišljenju je neprihvatljivo i bombardiranje i zastrašivanje javnosti iz centara informacijske moći, koji iz sata u sat podastiru novi, rastući broj oboljelih i umrlih, pri čemu se pozorno broje umrle trudnice i djeca jer je na njih javnost posebno osjetljiva. Međutim, nigdje nema prikaza broja umrlih u odnosu na opću populaciju jer bi se tada vidjelo da se ne radi o “virusu ubojici”, zaključuje dr. Smoljanović.