“Ukoliko u roku osam dana Ministarstvo prometa ne izradi Pismo sektorske politike za željeznicu ili nas se ne pozove na razgovor oko izrade dokumenta i odobrenja kredita, pristupit ćemo organizaciji prosvjednih aktivnosti”, stoji u jučerašnjem pismu Sindikata hrvatskih željezničara premijeru Andreju Plenkoviću, ministru prometa Olegu Butkoviću i ministru financija Zdravku Mariću.
U pismu, koje je potpisao predsjednik Sindikata Ivan Forgač, navodi se da je “željeznica i dalje na margini interesa resornog ministra i premijera. Kako drugačije objasniti da Pismo sektorske politike za željeznicu još nije doneseno, a zbog čega Ministarstvo financija odbija izdati državno jamstvo HŽ Infrastrukturi za kreditno financiranje u visini 800 milijuna kuna namijenjeno za investicijsko održavanje pruga”.
Upozoravaju i da je trenutno stanje kolosijeka i skretnica takvo da ugrožava sigurno odvijanje željezničkog prometa “pa kako bi se smanjio rizik od nesreća Uprava HŽ Infrastrukture dodatno smanjuje brzine, zatvara velik broj kolodvorskih kolosijeka i zaključava skretnice”.
Restrukturiranje
Nepostojanje Pisma sektorske politike za željeznicu usko je povezano s neproveđenjem plana restrukturiranja željezničkog sektora čije je provođenje trebalo krenuti još 2016., tvrde sugovornici Jutarnjeg lista, Ministarstvo prometa je sa Svjetskom bankom dogovorilo restrukturiranje HŽ Putničkog prometa, HŽ Infrastrukture i HŽ Carga koje je Svjetska banka odlučila financirati sa 163,5 milijuna eura.
No, kako tijekom 2016. plan nije napravljen, Svjetska banka je pritiskala da se nešto učini pa je u 2017. Ministarstvo gospodarstva, dok je ministrica bila Martina Dalić, zatražilo od svih HŽ tvrtki te Ministarstva prometa da imenuju ljude kako bi se napravio plan restrukturiranja za svaku tvrtku. U ime Ministarstva prometa bili su delegirani Branimir Jerneić i državna tajnica Nikolina Brnjac.
Naši sugovornici tvrde da su do proljeća 2018. planovi napravljeni i tada je na njih prigovore počela davati državna tajnica N. Brnjac koja se do tada nije uključivala u rasprave. To je revoltiralo Jerneića koji je rekao da u tome više neće sudjelovati. Plan restrukturiranja nije donesen, stoga je Svjetska banka zatražila da se barem napravi Pismo sektorske politike kojim bi se definirali pravci budućeg restrukturiranja, ali i planovi financiranja obnove pruga u sljedećem razdoblju.
Obnova pruga
Kako je HŽ Infrastruktura imala obećanje Ministarstva financija da će financirati obnovu pruga, proteklih godina su napravljeni brojni projekti koji samo čekaju odobrenje financiranja kako bi se potpisali ugovori o izvođenju. Stoga je HŽ Infrastruktura još prije šest mjeseci zatražila državno jamstvo za 800 milijuna kuna kredita za obnovu i investicijsko održavanje pruga.
No, Ministarstvo financija ih odbija uz objašnjenje da neće izdati jamstvo dok Vlada ne donese Pismo sektorske politike za željeznicu. Nakon toga su krenuli pregovori na relaciji ministarstva prometa i financija te HŽ Infrastrukture. Ministar Zdravko Marić konačno je popustio i HŽ Infrastrukturi najavio da će im odobriti jamstvo za kredit u iznosu 350 milijuna kuna koji će se utrošiti za obnovu pruga.
O tom kreditu ovisi i opstojnost Pružnih građevina, tvrtke kćeri HŽ Infrastrukture koja je zadužena za poslove obnove pruga. Riječ je o tvrtki koja je osposobljena za izgradnju i obnovu pruga, ali se kao tvrtka kći ne može javljati na natječaje koje HŽ Infratruktura raspisuje za poslove financirane sredstvima EU. Stoga u HŽ Infrastrukturi već dulje predlažu izdvajanje Pružnih građevina kao zasebne tvrtke.
Radimo na reformi željezničkog sektora
Ministarstvo prometa odgovorilo nam je, pak, kako zajedno sa Svjetskom bankom radi na donošenju Pisma sektorske politike za željeznički sektor, “koje će omogućiti cjelokupnu reformu željezničkog sektora, ojačati nadzor kao i planiranje unutar sektora, povećati operativnu učinkovitost željezničkih društava te poboljšati financijsko stanje sektora”.
“Navedeni dokument je trenutno u postupku izrade te se očekuje kako će se završni tekst navedenog pisma početkom lipnja ove godine uputiti u proceduru donošenja od strane Vlade. Uz to, moramo istaknuti kako je u ovom trenutku investicijski ciklus u infrastrukturu željeznica najveći u povijesti RH. Planirana ulaganja u razdoblju od 2019. do 2023. godine iznose 9,3 milijarde kuna. (F. L.)