Hrvatska narodna banka jučer je počela trošiti devizne pričuve zemlje kako bi ublažila posljedice zakonskih promjena koje su donijele rješenje za dužnike u švicarskim francima. S jučerašnjim danom devizne pričuve Hrvatske tako su manje za 268,3 milijuna eura, a procjenjuje se da bi se ukupno mogle smanjiti za milijardu eura. Može se reći da je 268,3 milijuna tek prvi dio računa koji će morati platiti guverner Boris Vujčić ispunjavajući obećanje da će braniti stabilnost tečaja, odnosno cijelog financijskog sustava od posljedica pretvaranja švicaraca u eurske kredite.
Dvostruka operacija
Naime, banke koje moraju provesti pretvaranje kredita u švicarcima u kredite u eurima moraju uskladiti svoje devizne pozicije. U toj operaciji prvo su im potrebne kune da bi mogle kupiti eure.
Povećana potreba za kunskom likvidnošću kod dijela banaka osjeća se već danima te su kamate na tržištu novca značajno porasle, a što je bio razlog zbog kojeg su poslovne banke jučer odbile ponudu Ministarstva financija za kupovinu 400 milijuna kuna trezorskih zapisa uz kamatu od 2,57 posto. Drugim riječima, ministar financija već je počeo osjećati probleme s kratkoročnim financiranjem države jer se Boris Lalovac, političar, vrlo oštro založio za rješavanje problema dužnika u švicarskim francima te nije slušao upozorenja HNB-a o mogućim posljedicama, među kojima je i rast cijene zaduživanja. Jučer je HNB proveo dvije operacije. Prvo je održana tzv. obratna repo aukcija. Na njoj je centralna banka uz fiksnu repo stopu od 0,80 posto bankama učinila dostupnim oko 1,2 milijarde kuna, tj. povećala je njihovu kunsku likvidnost.
Prva u nizu intervencija
Doznajemo da na toj aukciji nisu sudjelovale najveće banke P BZ i Zaba koje su, očigledno, imale kunsku likvidnost sasvim dostatnu za deviznu aukciju. Na kasnijoj deviznoj aukciji, ponovimo, bankama je prodano 268,3 milijuna eura, i to po tečaju od 7,638 kuna za euro.
Nejasno je koliko će se još sličnih deviznih aukcija morati ponoviti da se zaustavi pritisak na pad kune, tj. rast eura, a što bi vodilo prema značajnom povećavanju rate za dužnike s kreditima u eurima. U slučaju da HNB ne uspije u potpunosti obraniti tečaj, ceh bi na kraju platili ne samo posredno porezni obveznici te direktno dužnici u eurima, nego i dužnici u francima koji bi kredite u francima pretvorili u eurske kredite. Bio bi to scenarij čistog apsurda. Zbog visoke razine deviznih pričuva taj scenarij nije vjerojatan, ali nije ni isključen u slučaju nepredviđenih internih ili eksternih financijskih potresa.
Zajednička akcija
Inače, doznajemo da je jučer više banaka podnijelo zahtjev za ocjenu suglasnosti zakonskih promjena vezanih uz švicarac s Ustavom RH. Iako su samo neke banke službeno potvrdile podnošenje takvog zahtjeva, dojam je da su se za taj korak odlučile sve koje su davale kredite u švicarcima.
Vrlo je teško procijeniti kakva bi mogla biti odluka Ustavnog suda. Stoga je nejasno može li se očekivati privremena suspenzija Lalovčeva rješenja za švicarce, kao i koliko bi mogla trajati pravna bitka, te gdje bi se sve mogla voditi.
U Vladi, ali i u širim financijskim krugovima prilično se raspravljalo jesu li banke namjerno bojkotirale aukciju trezorskih zapisa Ministarstva financija.
Prijetnja bojkotom
Dojam je da su se ponašale vodeći se tržišnom logikom, tj. problemima vezanim uz pretvaranje švicaraca u eurske kredite, ali se, isto tako, otvorilo pitanje što ako banke za nekoliko mjeseci, kad slijede pojedina veća dospijeća obveza, namjerno budu bojkotirale refinanciranje proračuna. Nejasno je koliku bi tada cijenu zaduživanja Ministarstvo financija moglo platiti rješavajući problem dužnika u švicarcima.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....