Od 18 prijavljenih potpisnika dviju referendumskih inicijativa samo dvoje prvog dana došlo na uvid nevažećih potpisa u APIS

Od 18 potpisnika dviju referendumskih inicijativa "Istina o Istanbulskoj" i "Narod odlučuje", koji su se prijavili za uvid u svoje nevažeće potpise, tek je dvoje prvog dana došlo u prostorije tvrtke APIS, izjavila je novinarima državna tajnica u Ministarstvu uprave Josipa Rimac.

Podsjetila je da se uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u APIS-u može obaviti od ponedjeljka 19. do srijede, 21. studenoga, od 9 do 15 sati. Na pitanje da prokomentira slab odziv prvog dana Rimac je kazala kako to pokazuje da "potpisnici apsolutno vjeruju Ministarstvu uprave i tijelima Republike Hrvatske da su svoj posao obavili prije svega transparentno i korektno".

Podsjetila je da je Ministarstvo uprave 13. studenoga objavilo termine uvida u potpise prikupljene u sklopu dviju referendumskih inicijativa koji su nakon provjere i prebrojavanja proglašeni nevažećima. Zainteresiranoj javnosti omogućen je uvid u neispravne, odnosno nevažeće potpise u prostorijama tvrtke APIS kojoj je bila povjerena provjera potpisa.

Rimac je također podsjetila da će se od 26. do 28. studenoga omogućiti uvid predstavnicima građanskih inicijativa "Istina o Istanbulskoj" i "Narod odlučuje", čiji će predstavnici moći pregledati svih 44.974, odnosno 40.875 nevažećih potpisa. Građanske inicijative za to su mogle odrediti do deset predstavnika po svakom od tri referendumska pitanja.

Predstavnici inicijative "Istina o Istanbulskoj" dobili su termin za pregledavanje potpisa 26. studenoga od 9 do 15 sati. U istom razdoblju, 27. studenoga, predstavnici inicijative "Narod odlučuje" moći će pregledati nevažeće potpise iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o izmjeni članka 72. Ustava, a dan kasnije, 28. studenoga, iz zahtjeva za raspisivanje referenduma o dopuni Ustava Republike Hrvatske člankom 72. a.

Za predstavnike građanskih inicijativa ostavlja se mogućnost za određivanjem dodatnih termina ako se pokaže objektivna potreba i ako se o tome dogovore sve zainteresirane strane.

Prijavljeni predstavnici organizacija civilnog društva (GONG, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava, Centar za civilne inicijative, B.a.B.e. i Kuća ljudskih prava) imaju mogućnost promatrati uvide potpisnika i predstavnika građanskih inicijativa u sve navedene dane vršenja uvida, o čemu su i pojedinačno obaviješteni.

Pojasnila je da potpisnika koji želi obaviti uvid pri ulasku u zgradu APIS-a dočekuje djelatnik koji mu u aplikaciji objašnjava razloge zašto je njegov potpis bio nevažeći, a ukoliko želi vidjeti svoj potpis tada ga prati do "Sigurnosne sobe" gdje ne može imati mobitele, fotoaparate ili kemijske olovke.

Istaknula je i da danas niti jedna prijavljena organizacija civilnog društva nije bila na uvidu u nevažeće potpise građana te da ih očekuju možda sutra, ali sigurno sljedeći tjedan. Najavila je da će po završetku uvida izvješće poslati u Hrvatski sabor.

Na pitanje mogu li se nezadovoljnici žaliti nekoj instanci, Rimac je kazala da treba sačekati da se obavi uvid. "O zadovoljstvu ili nezadovoljstvu ćemo nakon toga. Ne bih prejudicirala unaprijed", rekla je Rimac.

Inicijativa "Istina o Istanbulskoj" zalagala se za otkazivanje tzv. Istanbulske konvencije, a inicijativa "Narod odlučuje" u prvom se referendumskom pitanju zalagala za promjenu Ustava tako da se smanji broj zastupnika u Saboru na 100 do najviše 120, da se ukinu dva saborska mandata srpskoj nacionalnoj manjini i da ukupni broj manjinskih zastupnika bude šest. Tražili su i da se uvedu tri preferencijska glasa, da se prekrajaju izborne jedinice, da se prag za ulazak u Sabor smanji na četiri posto, te uvede i dopisno i elektroničko glasovanje.

U drugom referendumskom pitanju tražili su da manjine ne mogu odlučivati o Vladi i proračunu.

Obje inicijative potpise su prikupljale od 13. do 27. svibnja. Vlada je 2. kolovoza za provjeru prikupljenih potpisa zadužila Ministarstvo uprave koje je utvrdilo da je za svako od tri referendumska pitanja predano nešto više od 40 tisuća neispravnih potpisa, među kojima je bilo duplih potpisa, nepostojećih OIB-a, umrlih i i nepunoljetnih kao i potpisa osoba koje nisu hrvatski državljani.