OČAJNI RODITELJI VIŠE NE ZNAJU ŠTO NAPRAVITI 'Naša djeca nisu se uspjela upisati u srednju školu... Jedino što nam preostaje je dizanje šatora ispred Ministarstva!'

Očito nam više nitko ne može pomoći. Očajni smo i jedino što nam preostaje je organizirano se okupiti pred Ministarstvom obrazovanja, ako treba i podići šatore, kažu roditelji završenih osmaša čija su djeca ostala neupisana u srednje škole. Nova školska godina počela je 7. rujna, a nakon dva upisna roka, potvrđuju iz Ministarstva obrazovanja, ostalo je 370 neupisanih đaka.

Riječ je o 15-godišnjacima uglavnom s dobrim uspjehom iz osnovne škole, za koje ove godine - tvrde roditelji - nije bilo mjesta u traženim proramima niti nakon drugog upisnog roka. U Gradskom uredu za obrazovanje i obrazovnom ministarstvu uputili su ih, tvrde roditelji, da djecu upišu u škole - izvan Zagreba.

‘Idite u drugi grad’

- Rekli su nam da djecu upišemo u Karlovac, Bedekovčinu, Sisak. Supruga i ja smo iz Zagreba, tu radimo, plaćamo visok prirez, tu nam se rodilo i odraslo dijete, a oni nas šalju u Karlovac i Sisak - ogorčen je roditelj (podaci u redakciji) čije dijete nakon dva upisna roka sa po šest odabranih strukovnih programa nije ostvarilo upis u srednju. Apliciralo je na programe poput autoelektričara, instalatera kućnih instalacija, automehaničara, CNC operater i mehatroničara.

Ravnatelji srednjih škola koje roditelji navode potvrđuju problem.

- Ove godine prvi put popunili smo sva predviđena mjesta u sedam programa. I ona zanimanja koja nikada nisu bila atraktivna (strojobravari, tokari, autolimari) sada su puna. Imamo čak i djevojke u razredima za automehaničare, instalatere grijanja, strojobravare i autolimare - kaže Nenad Pavlinić, ravnatelj Industrijske strojarske škole u Zagrebu, sumnjajući da je ove godine, zbog nekoliko problema, struktura pala u vodu.

Poštovali ograničenja

Naime, Ministarstvo obrazovanja zatražilo je da gimnazije ove godine ne upisuju više učenika nego što je predviđeno po razredu, što se prije događalo i gimnazijski razredi su se punili izvan kvote.

Poštujući preporuku ministarstva, gimnazije su primile manji broj učenika, a višak se prelio u četverogodišnje, odnosno trogodišnje, pretpostavljaju ravnatelji.

- S druge strane, došlo je do zbrke jer u predviđenom broju upisnih mjesta nisu predviđeni ponavljači. Mi smo ih ove godine u prvome razredu imali 50. Nismo mogli predvidjeti toliki broj i sada na stolu imam 14 zamolbi za naknadni upis - objašnjava Nenad Pavlinić, čija škola broji 486 učenika u sedam zanimanja.

I stručne škole pune

Slična je situacija u Školi za montažu instalacija i metalnih konstrukcija. U prvome roku popunili su kvotu sa 125 đaka u šest razreda. Budući da ih se 21 nije pojavio na upisu, ostavili su ta mjesta za drugi upisni rok. U školi su se iznenadili kad su shvatili da na 21 mjesto konkurira čak 143 kandidata za upis.

- U ovome trenu imam još 15 molbi za upis. Taj problem rješava Ministarstvo obrazovanja - kaže Josip Rodin, ravnatelj škole.

Iako i on sumnja da se ove godine nije predvidio preljev neuspjelih gimnazijalaca u strukovne škole, problem pokušava promatrati sa svjetlije strane.

- Možda se klima u društvu napokon počela mijenjati pa je došlo do većeg interesa za obrtnička zanimanja. Imamo krasnih zanimanja s kojima se izuzetno lako dobiva posao, a Grad Zagrebi i Obrtnička komora za njih još daju i stipendije. Volio bih da je cijela problematika u tome! - kaže.