HIDROLOŠKI KOLAPS

Očaj u Istri zbog vode, uskoro bi moglo biti još gore: ‘Ovo je užas, nitko nas ništa ne pita‘

Špica potrošnje dosegnuta je još u lipnju, što ranije nego je to bilo uobičajeno prethodnih godina, a suša je ove godine počela još zimi

Redukcija vode

 Goran Šebelić/Cropix/

Novi toplinski val s temperaturama zraka do 37 stupnjeva Celzijusa je Istri pred vratima, a od danas je na snazi prvi stupanj redukcije pitke vode. I ne samo to, špica je sezone i u najrazvijenijoj turističkoj regiji trenutno boravi 245.000 turista pa je potrošnja vode na svom vrhuncu. U Istri ljeti kada se više nego udvostruči broj ljudi, potrošnja vode je veća za četiri puta do sedam puta u odnosu na zimu.

Špica potrošnje dosegnuta je još u lipnju, što ranije nego je to bilo uobičajeno prethodnih godina. K tome, suša je ove godine počela još zimi, a ljeto s visokim temperaturama traje gotovo od sredine svibnja. Kako nema kiše već duže vrijeme, bilo je sasvim izgledno da će se redukcija morati uvesti, a o tome su u Vodovodu Pula, Istarskom vodovodu Buzet i Vodovodu Labin počelo razmišljati još u siječnju.

No, zasad se ne govori o tome, što ako ove mjere ne budu dovoljne i što ako kiša ne padne u iduća dva mjeseca. Hoće li to Istra moći izdržati?

Daleko od ‘zatvaranja pipe‘

- Ova odluka će biti na snazi do opoziva, odnosno dok se hidrološka situacija ne poboljša. Ne bih govorio što bi bilo kad bi bilo, ali nadam se da do drugog stupnja redukcije vode neće doći. Napomenuo sam da je 2012. godine u prvom stupnju redukcije bila uključena poljoprivreda, a sada nije. A o nekim crnim scenarijima ne želim razmišljati, kazao je istarski župan Boris Miletić.

image

Praonica na Velom vrhu u vlasništvu Zvjezdana Lakoviša zatvorila je svoja vrata.

Goran Sebelic/Cropix

Nešto konkretniji je bio direktor pulskog vodovoda Edi Krajcar. Ističe da je Istra još daleko od trećeg stupnja redukcije kada se zatvaraju "pipe" kao što je to slučaj u Kopru.

- Ako u mjesec dana ne bude padalina, onda ćemo ići na drugi stupanj redukcije, odnosno ako se vidi da je stanje kritično, a to znači da tada nema zalijevanja poljoprivrednih površina. Isto tako, tada se neće smjeti crpiti voda ni iz vlastitih bunara. Mi nismo još blizu tog drugog stupnja redukcije jer smo na vrijeme reagirali. Prije 10 godina, redukcija je uvedena tek 23. srpnja i u nju je bila uključen i poljoprivreda. Sada moramo vidjeti koji će biti efekti toga, objašnjava nam direktor pulskog vodovoda gdje je trenutno potrošnja vode između 43 do 45 tisuća kubika.

Na pitanje nije li se ulaganjima i intervencijama u sustavu moglo izbjeći redukciju, kaže da jednostavno nije bilo druge jer su padaline bile skoro pa upola manje ove godine nego u godinama prije.

- Mi imamo ove godine ispodprosječan prosjek padalina od 654 milimetara, a inače on iznosi 1155 milimetara. Tu je priroda učinila svoje. Srećom akumulacija Butoniga je napunjena više nego 2012. kada smo imali zadnju redukciju vode. Viša je metar nego je to bio slučaj prije 10 godina, objašnjava nam Krajcar trenutnu situaciju.

Redukcija drugi put u 10 godina

No, kako to da se najrazvijenija turistička regija dovela u situaciju drugi put u deset godina da se suočava s redukcijom vode? Zašto se u tih 10 godina nije dodatno uložilo da se ovakva situacija izbjegne? Župan nas je uputio da odgovore oko investicija potražimo u Istarskom vodovodu koji upravlja akumulacijskom jezerom Butoniga. Član uprave te tvrtke Mladen Nežić kazao nam je da su u odnosu na 2012. godinu poduzeli dosta mjera, kao što je aktiviranje dodatnog izvora iz kojega se primjerice ove godine punila Butoniga.

image

Praonica Lovrić svaki dan donosi tehničku vodu kako bi mogli raditi

Goran Sebelic/Cropix

Naime, 2012. godine nivo akumulacije bio je na koti 32,50, i to je najniži zabilježen nivo. Trenutno je kota akumulacije 35,44 m.n.m. Inače, kako je kazao Nežić, Butoniga ne bi smjela prijeći donju granicu biološkog minimuma od 34 metara nad morem, ali 2012. je to bilo manje i nije bilo nikakvih problema. Nada se da će i ove godine biti tako.

- Zbog toga imamo pojačani monitoring sa strane PMF-a iz Zagreba i za sada je stanje, što se kvalitete vode tiče, jako dobro. Nikad nije došlo do zagađenja, kazao je Nežić. Dodao je i da se voda iz drugog izvora nije upumpavala u Butonigu, da bi redukcija bila uvedena još i prije uvedena. No, što je s ostalim investicijama?

- S obzirom na ekstremne hidrološke prilike koje na našem području traju od lipnja 2021, godine, teško je reći da li se redukcija mogla izbjeći, ali je možda mogla nastupiti kasnije. Od zadnje redukcije smo izveli i financijski i tehnički značajne projekte na vodoopskrbnom sustavu kao i na povezivanju izvora i akumulacije Butoniga kao što su spojni cjevovod Bulaž - Butoniga i crpna stanica Bulaž. Imamo rješenja kojima bi se mogli umanjiti ili potpuno izbjeći rizici od restrikcija vode u budućnosti. To se odnosi na aktivnosti na vodoopskrbnom sustavu, na daljnjem povezivanju izvora i akumulacije Butoniga, izgradnje nadvišenja preljeva akumulacije te na projekte izgradnje predakumulacija Butonige, akumulacija u slivu izvora Gradole i u slivu izvora Bulaž. Oko ovih projekata smo u komunikaciji s Hrvatskim vodama, veli nam Nežić.

Gubici vode u vodovodnom sustavu

Inače, svi istarski vodovodi imaju gubitak vode u sustavu oko 20 posto.Tu jedino iskače s 28 posto Vodovod Labin. Barem je to tako bilo lani, zbog čega je labinski vodovod dobio neuvjetno mišljenje revizije. Inače, prema Strategiji upravljanja vodama, prihvatljiva vrijednost gubitaka vode je od 15 do 20 posto, a Europska unija prihvatljivim smatra od 15 do 18 posto. Direktor labinskog vodovoda Alen Golja ističe da se radi o samo jednoj godini u kojoj je zabilježen takav gubitak vode.

image

Zatvorena praonica

Goran Sebelic/Cropix

- U gubitke vode osim stvarnih gubitaka na mreži radi kvarova obračunava se i voda kojom se ispiru vodospreme te vodovodne cijevi. U prošlim godinama imali smo zbog COVID-a manju potrošnju vode, a ispiranje se je vršilo u istom obimu kao i ranijih godina te je zbog toga i postotka gubitaka viši, međutim bez obzira još uvijek smo daleko ispod hrvatskog prosjeka. Naravno da mi kontinuirano radimo na tome. Jedan od naših planova je da kroz projekt Aglomeracije zamijenimo dotrajale i kritične cijevi. Projekt je pred dobivanjem akata za gradnju te se nadamo da ćemo u narednih nekoliko godina znatno smanjivati i stvarne gubitke vode u našem sustavu, objašnjava nam Golja. I dodaje da usprkos tome, taj vodovod bi mogao izdržati do kraja ljeta i bez restrikcija.

- Labinština za sada ima dovoljne količine vode, međutim svi izvori imaju tendenciju opadanja. Ove godine po prvi puta uveli smo u sustav vodoopskrbe novi izvor Sv. Anton od kojeg za sada crpimo više od 100 l/s. Još imamo na raspolaganju izvor Mutvica kapaciteta 30 l/s. S obzirom na situaciju dio vode distribuiramo prema Puli. Mjere koje su sada na snazi trebale bi smanjiti potrošnju i onda bi mogli izdržati sezonu, jer Labinština nema akumulaciju kao Butoniga, već imamo isključivo izvorsku vodu te moramo biti dodatno na oprezu jer ne možemo sa sigurnošću dugoročno predvidjeti što se dešava s podzemnim vodama, ipak je oprezan Golja.

A na aktualnu situaciju, gdje se zabranjuje korištenje pitke vode iz vodovoda za zalijevanje javnih i privatnih zelenih površina i sportskih terena, upotreba tuševa na plažama, pranje osobnih automobila, teretnih vozila i vozila javnog prijevoza te pranje javnih površina, ulica i trgova, osim površina tržnica i ribarnica, posebno su ogorčeni vlasnici autopraonica koji trenutno trpe najveću štetu.

Ogorčeni vlasnici autopraonica

Naime, istarski gradovi za zalijevanje i čišćenje ulica koriste recikliranu vodu ili vodu iz bušotina pa zapravo neće osjetiti redukciju. Pitaju se tko će im nadoknaditi štetu i do kada će trajati takva situacija. Imaju gorak okus u ostima jer se još sjećaju 2012. godine, kada ih nitko nije obeštetio niti im pomogao.

image

Uvala Vladimira Gortana

Goran Sebelic/Cropix/Cropix

- Mi dovozimo vodu s bušotine našeg prijatelja i tako se snalazimo. Nema nam druge. Dvoje nas je u tome i kako da se prehranimo. Imamo dijete studenta. Od nečega moramo živjeti. Ovo je užas za sve nas i nitko nas ništa ne pita. Nitko nas nije obeštetio prije 10 godina, kada su nam došli par dana nakon proglašenja redukcije u autopraonicu i zapečatirali vodomjer. I isto tako smo radili mjesec i pol dana. I nikad od grada niti županije nismo dobili nikakvo obeštećenje. Snalazimo se kako znamo. Dnevno nam treba kubik vode, dakle mjesečno potrošimo do 30 kubika što je dovoljno za punjenje jednog bazena. Da su svima uvedene restrikcije, ne bih ništa rekao. Zatvorio bih i snašao se nekako drugačije, ali ovi toćaju j**a u bazenima, a mi se borimo da bismo preživjeli. Ali o tome nitko ništa ne govori, kaže nam ogorčeni vlasnik autopraonice kod pulskog HAK-a Tadija Lovrić.

image

Traženje osvježenja na pumpi za vodu/Ilustracija

Damjan Tadic/Cropix

Zvjezdan Laković zatvorio je svoje dvije praonice u Puli. Petero ljudi danas ne radi, a kako čujemo skupo im je dovoženje vode jer nemaju svojih tankova, niti imaju prijevoz. Vlasnik je otišao u Istarsku županiju da bi vidio na koji način će ih obeštetiti i što im je dalje činiti. No, zasad ne znamo kakvo obeštećenje čeka ove poduzetnike.

Inače, Istarska županija naložila je putem svoje odluke o redukciji vode komunalnim redarima ni vodočuvarima i komunalnim redarima nadzor. A tko bude koristio vodu, a ne bi smio, bit će prijavljen inspekciji. No, zasad kazne još nisu poznate, osim pečaćenja vodomjera ili smanjenja protoka vode. Sutra će se direktori vodovoda na tu temu susresti s vodopravnim inspektorom koji će donositi kazne.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:54