IMA NAS 396.000 MANJE!

Objavljeni službeni rezultati popisa stanovništva: U Hrvatskoj 3,88 milijuna ljudi

Popis se provodio prema stanju na dan 31.8.2021. u 24 sata, što se smatra referentnim trenutkom

Lidija Brković, ravnateljica DZS-a

 Ronald Gorsic/Cropix; DZS

Prvi rezultati popisa stanovništva 2021., koje je Državni zavod za statistiku (DZS) objavio u petak, pokazuju da se u razdoblju od 2011. do 2021. broj stanovnika Hrvatske smanjio za 396.360 osoba, odnosno 9,25 posto, a pad broja stanovnika i kućanstava zabilježile su sve županije.

Prema prvim rezultatima, na dan 31. kolovoza 2021. ukupan broj stanovnika u Hrvatskoj iznosio je 3.888.529 osoba. Broj kućanstva bio je 1.438.423, a stambenih jedinica 2.350.444.

Usporede li se ti podaci s konačnim podacima popisa iz 2011., vidimo da se broj stanovnika smanjio za 9,25 posto, odnosno za 396.360 osoba, izvijestila je na konferenciji za novinare glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković.

Smanjen broj stanovnika i kućanstava, povećan broj stambenih jedinica

Broj kućanstava smanjen je za 5,31 posto, odnosno za 80.615 kućanstava, dok se broj stambenih jedinica povećao za 4,61 posto, odnosno za 103.534 stambene jedinice.

image

Damir Plesac

Ronald Gorsic/Cropix

Od 2011. do 2021. broj stanovnika smanjio se za više od 10 posto u 12 županija, broj kućanstava za više od 10 posto u pet županija, dok se broj stambenih jedinica povećao za više od 10 posto u četiri županije.

Vidljiv je pad stanovnika u svim županijama. Najmanji je u Gradu Zagrebu (2,54 posto, odnosno 20.073 stanovnika), Dubrovačko-neretvanskoj županiji (5,47 posto, 6706 stanovnika) te u Zadarskoj županiji (5,69 posto, 9677 stanovnika).

Najveći pad broja stanovnika bilježi Vukovarsko-srijemska županija, gdje je smanjen za 19,54 posto, odnosno za 35.083 stanovnika. Slijede Sisačko-moslavačka županija s padom od 18,49 posto, odnosno 31.890 stanovnika, te Brodsko-posavska županija gdje je zabilježen pad za 17,53 posto, tj. 27.793 stanovnika.

image

Lidija Brković

Damir Krajac/Cropix

Broj kućanstava je također pao u svim županijama, a najveći se bilježi u Sisačko-moslavačkoj (14,70 posto), Vukovarsko-srijemskoj županiji (11,83 posto), Ličko-senjskoj županiji (11,23 posto).

Najmanji pad broja kućanstava je u Zagrebu (0,92 posto), Zadarskoj županiji (1,18 posto) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (1,54 posto).

Broj stanova je povećan u gotovo svim županijama, a najveći rast stambenih jedinica zabilježen je u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (12,54 posto) i Šibensko-kninskoj (11,75 posto). Pad je pak zabilježen u četiri županije, najveći u Sisačko-moslavačkoj (6,88 posto).

image

Rezultati

Damir Krajac/Cropix

Smanjenje stanovništva zbog negativnog prirasta i migracija

Smanjenje broja stanovnika posljedica je prirodnog kretanja i migracija stanovništva.

U razdoblju od 2011. do 2020. godine prirodni prirast, odnosno razlika između rođenih i umrlih je -141.707 stanovnika, a ako se tome dodaju privremeni podaci za 2021., prirodni prirast je -164.641 stanovnik.

Migracijski saldo od 2011. do 2020. iznosi -111.922 stanovnika.

image
Damir Krajac/Cropix

Upozoreno je kako je razlika u podacima kod smanjenja broja stanovnika, prirodnog prirasta i migracijskog salda metodološke prirode i pokazuje da se dio građana iselio iz Hrvatske, a nije odjavio svoje boravište i prebivalište.

Brković kaže kako je riječ o prvim rezultatima popisa koji su podložni manjim promjenama jer u idućem razdoblju slijedi detaljna obrada podataka.

Danas objavljeni podaci pokazuju samo ukupan broj stanovnika koji žive u Hrvatskoj, dok će se podaci o spolu i dobi, etnokulturnim obilježjima, pohađanju škole i razini obrazovanja, ekonomskim i drugim obilježjima objavljivati sukcesivno, svakih nekoliko mjeseci.

Hrvatska je dužna Eurostatu dostaviti konačne podatke 27 mjeseci od kraja referentne godine, ali DZS očekuje da će ih objaviti puno prije tog roka.

image

Dubravka Rogić Hadzalić

Damir Krajac/Cropix

Brković je istaknula kako je to bio prvi digitalni popis stanovništva u Hrvatskoj. Odluka je prethodila pojavi epidemije, ali se digitalizacija popisa, i to prvenstveno prva faza samopopisivanja koja je provedena putem sustava e-Građani, pokazala kao velika prednost u takvim okolnostima.

Mogućnost samopopisivanja iskoristilo više od 40 posto stanovnika

Mogućnost samopopisivanja iskoristilo je više od 40 posto stanovnika Hrvatske.

Popis je najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje koje obuhvaća tri jedinice - stanovništvo, kućanstva i stanove, a Brković je istaknula kako je riječ o najbogatijem izvoru podataka o stanovništvu neke države i o uvjetima življenja.

"Podaci koji se prikupljaju nužni su za provedbu gospodarskih, socijalnih, demografskih, razvojnih i drugih politika i za brojna znanstvena istraživanja", objasnila je.

Na popisu je angažirano gotovo 9500 sudionika, a trošak popisa planiran je u državnom proračunu u iznosu od 170 milijuna kuna. Na konferenciji je istaknuto kako su naknade isplaćene svim sudionicima popisa.


Prezentacija prvih rezultata Popisa stanovništva 2021.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:25