BOLJE NEGO LANI

Objavljeni rezultati državne mature: Pao svaki treći učenik, 332 ispita riješena bez greške

U odnosu na prošlu godinu, maturanti su bolje napisali sve obavezne ispite, izuzev matematike na osnovnoj razini

Ilustracija

 Dragan Matic/Cropix/Cropix

Nešto više od 30 posto učenika završenih srednjih škola palo je državnu maturu – 4469 njih iz strukovnih škola (29,5 posto) i 223 iz gimnazija (2,2 posto), kojima je matura ujedno uvjet za završetak srednjoškolskog obrazovanja. Rezultat je nešto bolji no lani, kada je ispite palo oko 35 posto maturanata, pokazuju konačni rezultati državne mature koju je polagalo oko 28.500 učenika, među kojima 10-ak tisuća gimnazijalaca.

Sva tri obavezna maturalna ispita palo je pet gimnazijalaca i 325 strukovnjaka, dok je dva obavezna ispita palo 12 maturanata te 1177 učenika strukovnih škola, a kod ostalih je riječ o padu jednoga ispita. Gimnazijalci po neuspjehu dominiraju s ispitom iz matematike – 154 učenika ga nije uspjelo riješiti za prolaz.

Barem jednu negativnu ocjenu iz svih predmeta koje su polagali (uključujući izborne) ima 1506 gimnazijalaca (15 posto) te 6361 učenik strukovne škole, njih 42 posto. Pet posto kandidata predalo je prazan list iz eseja (1284), dok ih ukupno deset posto (2685) ima nula bodova iz eseja.

U odnosu na prošlu godinu, maturanti su bolje napisali sve obavezne ispite, izuzev matematike na osnovnoj razini. Ipak, ocjene iz mature i dalje su u raskoraku sa zaključnim ocjenama iz škola. Iz hrvatskog jezika na višoj razini znanja ostvaren je prosjek ocjena 3,2, a na osnovnoj razini 2,5. Prosjek iz matematike je 3,1 (viša razina), odnosno tek 2,2 (niža). Uobičajeno, najbolje riješen obavezni ispit je iz engleskog – s prosječnom ocjenom 4,1 na višoj, odnosno 3,4 na nižoj razini.

U nizu izbornih predmeta maturanti su postigli prosječnu ocjenu tri, međutim, ovdje ima iznenađenja. Primjerice, ispit iz politike i gospodarstva riješili su za 2,2, informatike za 2,6, a zanimljivo je da su iz likovne umjetnosti postigli prosjek od 2,8, identičan kao i iz kemije i biologije. Prosječna ocjena iz ispita povijesti je 2,7, iz fizike 2,5, a psihologije 3,1.

Prema rezultatima koje je predstavio ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović, 332 ispita riješena su sto posto, što je najviše dosad, dok deset pristupnika ima sve bodove iz dva ispita. Primjerice, pet učenika ima sto posto bodova iz matematike na višoj razini i fizike, a samo dva kandidata uspjela su za ocjenu 5,0 riješiti testove iz matematike (A) i engleskog (A razina).

Na maturi je ukupno polagano 139.160 ispita, a Filipović je istaknuo kako su maturanti u prosjeku pisali četiri ispita te da je povećan udio učenika koji su birali ispit iz matematike na višoj razini znanja. Ove godine takvih je 40 posto, ranije između 33 i 35 posto.

Lani je žalbe na rezultate ispita podnijelo oko tri posto kandidata, a ove godine postotak manje, pa je Nacionalnom centru pristiglo 2837 žalbi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 17:16