LOŠE STANJE

Objavljen zabrinjavajući izvještaj o ljudskim pravima u Hrvatskoj: Evo koji su najveći problemi

Govor mržnje i dalje je prisutan u javnom prostoru, pogotovo na internetu, a meta su najčešće LGBTIQ osobe, izbjeglice, Srbi i Romi
Ljudska prava
 Darko Tomas/Cropix

Prošla je godina u svijetu i Hrvatskoj bila godina kriza i ograničavanja ljudskih prava bez presedana, kakvima demokratska društva nisu svjedočila još od vremena Drugog svjetskog rata.

Ograničavanje kretanja, zabrane javnih okupljanja, obustava rada trgovina, ugostiteljskih objekata te ograničavanje društvenih, ekonomskih i sportskih aktivnosti, obvezne samoizolacije i izolacije, nošenje maski i svođenje društvenih kontakata na minimum, te druge restriktivne mjere, promijenile su svakodnevne živote ljudi i primorale društvo i državu na krizno funkcioniranje, glasi zaključak opsežnog istraživanja "Ljudska prava u Hrvatskoj: pregled stanja za 2020. godinu", izvještaja Kuće ljudskih prava Zagreb, koji daje uvid u kršenja, probleme i izazove u području zaštite i promicanja ljudskih prava u Hrvatskoj.

U najkraćem, situacija nije dobra jer Hrvatska već pet godina nema definiranu javnu politiku u području stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva. Sudjelovanje građana u procesu donošenja odluka i dalje je relativno slabo, a poseban problem predstavlja pravosuđe, navodi se u Izvještaju.

Kao eklatantan primjer apostrofiraju "zabrinjavajuću odluku Visokog prekršajnog suda iz lipnja 2020. godine, prema kojoj se izvikivanje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni‘ prilikom izvođenja pjesme ‘Bojna Čavoglave‘ Marka Perkovića Thompsona, ne može podvesti pod zakonski opis prekršaja iz čl. 5. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Okolnost da je sporni pozdrav dio autorske pjesme ne mijenja činjenicu da je riječ o ustaškom pozdravu koji simbolizira zločinačku naci-fašističku ideologiju te je protivan članku 39. Ustava RH, koji zabranjuje svako pozivanje ili poticanje na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, ili bilo koji oblik nesnošljivosti".

Osim toga, govor mržnje i dalje je prisutan u javnom prostoru, pogotovo na internetu, a meta su najčešće LGBTIQ osobe, izbjeglice, Srbi i Romi, a i dalje zabrinjava nedostatak adekvatnog i sveobuhvatnog odgovora na prisutnost govora mržnje, pokazalo je istraživanje o ljudskim pravima prošle godine u Hrvatskoj.

Pripadnici romske nacionalne manjine i dalje se suočavaju s brojnim preprekama u ostvarivanju svojih prava, posebice u zapošljavanju, pristupu uslugama i pravu na adekvatan životni standard, a nastavlja zabrinjavati i još uvijek prisutna segregacija Roma u obrazovnom sustavu. Mnogi Srbi povratnici žive u nerazvijenim ruralnim krajevima, prometno izolirani i u lošim životnim uvjetima te još uvijek nisu u mogućnosti ostvariti svoja imovinska prava, a njihova je imovina i dalje izložena uzurpaciji i devastaciji.

"Djeca i mladi ne uče dovoljno o ljudskim pravima, jednakosti i solidarnosti, s obzirom na to da se građanski odgoj i obrazovanje provodi kao jedna od 6 međupredmetnih tema u osnovnim i srednjim školama. Takvim provođenjem građanskog odgoja ne osigurava se dovoljno vremena u nastavnom programu za kvalitetan razvoj građanske kompetencije učenika", upozoravaju iz Kuće ljudskih prava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2022 14:58