Osječko-baranjska podružnica Zajednice povratnika Hrvatske (ZPH) u nedjelju je kod spomen obilježja na Biljskoj cesti koja iz Osijeka vodi prema Baranji, paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca obilježila 23. kolovoza - Dan sjećanja na velikosrpsku agresiju, okupaciju Baranje i progon nesrpskog stanovništva.
Kako je rekao Branko Pek, predsjednik podružnice, nakon što je Novosadski korpus JNA preko Batinskog mosta 3. srpnja 1991. ušao u Baranju, lokalni ekstremisti počeli su sa zastrašivanjem stanovništva što je unosilo sve veću uznemirenost i nesigurnost sve do 22. i 23. kolovoza kada su Srbi uz pomoć JNA protjerali sve stanovnike koji nisu bili srpske nacionalnosti prema Osijeku i prema Republici Madarskoj.
„Oni, mahom stariji, koji nisu htjeli otići skupo su to platili. Okupatori su ih koristili kao robove za najteže poslove, a više od 200 osoba su mučki ubili u vrijeme okupacije od 1991. do 1998. godine kada je završila mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja“, podsjetio je Pek.
'Očekujemo pravednu kaznu'
Dodao je kako je Baranja od 1992. godine bila područje pod zaštitom UNPROFOR-a pa samim time određena odgovornost za ta ubojstva civila pada i na pripadnike UN-a, jer nisu ništa učinili da ih spriječe.
"Naredbodavci i izvršitelji zločina nad nedužnim civilima dobro su poznati vlasti, neki se i danas slobodno šeću tim prostorima, a za počinjene zločine nitko nije odgovarao. Očekujemo pravednu kaznu za počinitelje tih zlodjela", zaključio je Pek.
Stipan Šašlin, saborski zastupnik HDZ-a, ustvrdio je kako je okupacija Baranje bila najveća tragedija ikada koja je pogodila to područje jer su najviše stradali nedužni civili. "To je bilo teško, ali ujedno i časno vrijeme, jer odmah po odlasku iz Baranje formiran je 1. baranjski bataljun koji je kasnije prerastao u 135. brigadu HV-a koja je na ovim prostorima branila Osijek i Hrvatsku“, rekao je Šašlin. Dodao je kako je iz Baranje protjerano više od 25 tisuća stanovnika.
"No, upravo kroz naše oružane snage uspjeli smo većinu Baranjaca držati na okupu u Osijeku, pa se većina vratila kući nakon mirne reintegracije. Sada Baranji treba obnova gospodarstva i nova radna mjesta kako bi mladi ostali na ovim prostorima razvijati Baranju. Baranja ima sve prirodne preduvjete za dobar život i nadam se da će se iznaći rješenja da se mlade stimulira da ostanu ovdje“, zaključio je Šašlin.