Da bi se veliki projekt ulaganja 5,2 milijarde kuna u energetsku obnovu stambenih zgrada do 2020. mogao provesti, nužno je promijeniti Zakon o vlasništvu, koji sada za takva ulaganja traži suglasnost svih suvlasnika, na način da bude dovoljna suglasnost većine suvlasnika, odnosno njih 51 posto, zahtjev je Ministarstva graditeljstva Anke Mrak Taritaš (HNS) koji u Ministarstvu pravosuđa Orsata Miljenića ne misle ispuniti.
Ministar ne pristaje
Mrak-Taritaš takav je zahtjev Orsatu Miljeniću službeno prvi put uputila u srijedu iako je u razgovorima o tome na razini radnih skupina već otprije jasno da Miljenić na to neće pristati. Cijeli program energetske obnove fasada zbog toga bi mogao biti odgođen, a ciljevi EU ostati neispunjeni.
Ministrici Anki Mrak Taritaš iz pravosudnog su resora poručili neka njezino Ministarstvo problem riješi donošenjem posebnog zakona kojim bi se uredilo pitanje stanovanja i upravljanja zgradama.
Svi žele novi zakon
Pritom bi trebalo, smatraju u Ministarstvu pravosuđa, voditi računa da se uz to što će se omogućiti lakše donošenje odluka o energetskoj obnovi, zaštite oni suvlasnici koji iako su ulaganja nužna za njih nemaju novaca. Novi zakon o stanovanju traže i koordinacija udruga stanara, Udruga gradova, te HOK i HGK jer svi u lancu žele da se reguliraju odnosi suvlasnika, predstavnika suvlasnika i upravitelja zgrada.
U Ministarstvu graditeljstva nisu pak planirali pisati novi zakon iako bi on trebao zamjeniti postojeću uredbu kojom se uređuje održavanje zgrada i koja je donesena kao privremeno rješenje još prije 16 godina. Inzistirajući na promjeni Zakona o vlasništvu predložili su da se energetska obnova omogući suglasnošću 66 posto suvlasnika, no opet je riječ o davanju mogućnosti većini da preglasa manjinu i natjera ju u financijski izdatak, što ministarstvo pravosuđa želi izbjeći. Aktualni Zakon o vlasništvu omogućuje da se fasade energetski obnavljaju sa suglasnošću od 51 posto pod uvjetom da se većina koja takav plan izglasa obveže da će sama snositi i cijeli trošak, odnosno da će se pričuva povećati samo njima.
Ciljevi EU
U Ministarstvu graditeljstva dovršavaju Program energetske obnove stambenih zgrada od 2013. do 2020. kojim se utvrđujuju rokovi u kojem Hrvatska mora obnajvljajući fasade ispuniti ciljeve EU i povećati energetsku učinkovitost za 20 posto. Program je prema početnom planu trebala usvojiti Vlada zato što je za subvencioniranje ulaganja zadužen Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a njega na plasiranje sredstava u tu svrhu može obvezati samo dokument Vlade. U ministartvu graditeljstva smatraju pak da će program biti obvezujući za Fond i ako ga oni donesu samo kao dokument ministarstva jer se temelji na predhodnim odlukama Vlade.
Sve se odgađa
Cilj je tog programa ubrzavanje energetske obnove i kreiranje nužne dokumentacijske podloge na osnovu koje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost može početi pisati projekte kojima će tražiti sufinanciranje obnove fasada iz strukturnih fondova Europske unije, jer iz vlastitih prihoda ne može namakunuti dovoljno novca.
Zbog toga što su u Ministarstvu graditeljstva odlučili inzistirati na promjeni zakona o vlasništvu umjesto da pripreme novi zakon o stanovanju, izvjesno je da provediv program ove godine, a ni početkom iduće neće biti donesen čime se odgađa početak ozbiljnijeg ulaganja u energetsku obnovu fasada stambenih zgrada te ozbiljno ugrožava ispunjavanje ciljeva EU koje Hrvatska može ispuniti samo bude li energetski obnavljala 500.000 kvadrata zgrada godišnje.
Godišnje uštede 116 milijuna kuna
- 5,2 milijarde kuna uložit će se u energetsku obnovu do 2020.
- 817,8 milijuna godišnje
- 382,5 milijuna kuna (50%) godišnje dat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
- banke su voljne dati kamatu nižu od 6 posto
- pričuva će poskupjeti, ali će se na energiju trošiti manje
- po sadašnjem Zakonu o vlasništvu, 100% suvlasnika mora dati suglasnost za radove. To u pravilu onemogućava obnovu
- 116 milijuna kuna godišnje građani bi trebali uštedjeti na energiji
- 3000 ljudi trebalo bi se zaposliti na obnavljanju fasada
- 2,039.795 stanova prosječne veličine 72,2 kvadrata treba obnovu
- 329.028 stanova nema gotovo nikakvu izolaciju
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....