Zagreb je bio treća postaja turneje predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela u okviru koje odrađuje konzultacije sa svim liderima zemalja članica kako bi do lipnja sljedeće godine sastavio petogodišnju stratešku agendu Europske unije. Ta će agenda sadržavati ključne prioritete s kojima će se EU baviti u budućem institucionalnom ciklusu nakon europskih izbora i početka mandata nove Europske komisije i novog predsjednika Europskog vijeća.
Slične sastanke je imao proteklih četiri dana i u Berlinu i u Kopenhagenu. Ove konzultacije se vode u manjim skupinama, a na radnoj večeri u Zagrebu kojoj je domaćin bio premijer Andrej Plenković uz njega i predsjednika Vijeća Charlesa Michela su bili i talijanska premijerka Giorgia Meloni, poljski premijer Mateusz Morawiecki i njihov malteški kolega Robert Abela.
Mandat sadašnjih čelnika EU institucija istječe za godinu dana, a tijekom njega su se morali baviti velikim neočekivanim izazovima poput pandemije Covida-19 i ruske agresije na Ukrajinu. To su stvari koje nisu mogle biti predviđene u prijašnjoj strateškoj agendi, ali će svakako ostaviti pečat na buduću agendu koju sada lideri dogovaraju.
Sigurnosni izazovi, revizija sadašnjeg višegodišnjeg financijskog okvira EU koji istječe 2027., svjetski poredak koji se narušava nakon ruske agresije na Ukrajinu, kao i proces proširenja Europske unije su bile među glavnim temama u Zagrebu a one i jesu trenutni ključni prioriteti Unije.
EU, a pogotovo predsjednik Vijeća Charles Michel, vratili su proširenje na sam vrh prioriteta Unije. Ali treba osigurati da to ostane tako i nakon promjena na čelnim pozicijama u EU institucijama. A kada se govori o proširenju to više nije samo tehničko pitanje gdje se gleda ispunjavanje kriterija iz pojedinih poglavlja, već i geostrateški alat za jačanje EU iznutra i jačanje uloge u svijetu.
Za uspješno djelovanje EU ubuduće, kada sa sadašnjih 27 bude imala 36 ili više država potrebna je i unutarnja reforma čitave integracije. I tu neće biti lako postići konsenzus jer se manje zemlje protive ideji ukidanja veta pri donošenju ključnih odluka u Vijeću, iako je upravo taj prijedlog najčešće spomenut kao ključno rješenje koje će spriječiti paraliziranje Europske unije. Hrvatski premijer Plenković ponovio je da se i Hrvatska tome protivi jer smatra da to pravo jamči zaštitu nacionalnih interesa svih članica.
A da je proširenje nužno radi jačanja mira i sigurnosti u Europi ponovili su i u Zagrebu i premijer Plenković i njegovi gosti. Komentirali su i izjavu ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog koji je rekao kako on ima informacije da Rusija planira izazvati sukob na zapadnom Balkanu. I Plenković i Michel su rekli da će zapadni Balkan biti sigurniji samo proširenjem Europske unije.
Plenković je rekao da takvih žarišta u neposrednom susjedstvu Hrvatske "nažalost može biti više" te da ne može "dešifrirati" na što je ukrajinski šef države točno mislio.
"Samo čvrsto sidrenje zemalja u našem susjedstvu u europski proces jamči mir i sigurnost", rekao je Plenković i ponovio kako Hrvatska čini maksimalne napore da se međunarodna zajednica više angažira na zapadnom Balkanu.
"Zadnje što EU treba je još jedna kriza, još neki rat, još jedno žarište", zaključio je Plenković.
Nedavni upad teško naoružane srpske paravojne skupine na sjever Kosova i situacija u BiH bili su upozorenja za EU i NATO koliko lako stvari u regiji mogu izmaći kontroli i da od toga može profitirati Rusija. Michel će prijedlog buduće strateške agende EU predložiti liderima zemalja članica, a on bi mogao biti usvojen na summitu EU u lipnju sljedeće godine, kada se održavaju i europski izbori.
