Novo istraživanje otkrilo što Hrvati stvarno misle o stranim radnicima: Zanimljivo je kako su se podijelili...

Ukupno 46,2 posto građana nezadovoljno je priljevom stranih radnika - 29,7 posto ih iskazuje djelomično nezadovoljstvo, a 16,5 izrazito. Rezultati najnovijeg istraživanja, provedenog od 14. do 22. rujna na nacionalnom uzorku od tisuću ispitanika, s druge strane pokazuju da je 9,8 posto Hrvata djelomično zadovoljno prisutnošću inozemne radne snage, a samo 1,3 posto potpuno je zadovoljno. Dakle, tek 11,1 posto građana smatra da je prisutnost stranih radnika u Hrvatskoj pozitivna. Preostali nemaju određeno mišljenje, nisu ni za ni protiv.

Kao glavni razlog nezadovoljstva prisutnošću inozemnih radnika građani navode velike kulturne razlike između "njih" i "nas", kao i povećanje stope kriminala uslijed priljeva stranih radnika. Čak 70 posto građana koji ne podržavaju prisutnost inozemnih radnika smatra da će to povećati stopu kriminala u zemlji, dok ih 68 posto navodi (i) kulturne razlike kao razlog zbog kojeg strani radnici nisu dobrodošli.

Uzimanje mjesta

Također, 46,2 posto građana koji su nezadovoljni inozemnom radnom snagom smatra da stranci snižavaju cijenu rada za domaće radnike, dok 47,3 posto njih vjeruje da se smanjuje mogućnost zapošljavanja domaćih radnika. Muškarci su u većoj mjeri nezadovoljniji prisutnošću stranaca u Hrvatskoj: čak 55,1 posto muškaraca nije zadovoljno suživotom sa stranim radnicima, dok to mišljenje dijeli 37,3 posto žena, pokazuje istraživanje koje je proveo Institut za istraživanje migracija u suradnji s agencijom za istraživanje tržišta i analizu medija Medianet.

Mlađi građani mnogo manje su nezadovoljni prisutnošću stranaca na domicilnom tržištu. Tako je 29,1 posto ispitanika u dobi između 18 i 29 godina izrazilo nezadovoljstvo prisutnošću inozemnih radnika. Nasuprot njima, čak 54 posto građana u dobi od 46 do 65 godina nezadovoljno je stranim radnicima u Hrvatskoj. Sličan postotak nezadovoljstva imigrantima prisutan je i među osobama starijima od 65 godina.

Rezultati istraživanja odgovaraju rezultatima sličnih istraživanja provedenih u Ujedinjenom Kraljevstvu, Belgiji, Nizozemskoj, Njemačkoj, Danskoj i drugim državama, kaže voditelj istraživanja Ivan Balabanić s Instituta za istraživanje migracija.

- Prema podacima, muškarci, starije osobe i ljudi s nižim razinama obrazovanja u prosjeku su više netrpeljivi prema stranim radnicima. Također, kao i u državama zapadne Europe, razlozi neprihvaćanja stranih radnika nisu prvenstveno ekonomske naravi, nego se temelje na percepciji prevelikog kulturnog jaza između domicilnog stanovništva i imigranata. Netrpeljivost je veća kada je razina obrazovanja stranih zaposlenika niža, a poznato je da se u Hrvatsku trenutačno useljavaju pojedinci s niskim razinama obrazovanja, koji rade poslove za koje nisu potrebne posebne stručne vještine - kaže Balabanić.

Naime, došli su do podatka da je oko 40 posto visokoobrazovanih nezadovoljno stranim radnicima, a to mišljenje dijeli 47,2 posto građana sa završenom srednjom školom. Analizirane su i razlike u stavovima ovisno o zaposlenosti, pa čak 67,9 nezaposlenih građana nije zadovoljno prisutnošću inozemne radne snage u Hrvatskoj, a to nezadovoljstvo pojavljuje se kod 47 posto zaposlenih.

Kulturalna prepreka

- Potrebne su politike koje bi potaknule radno sposobne, a neaktivne građane Hrvatske da se uključe na tržište rada. Time bi se smanjio već pomalo nekontrolirani priljev inozemne radne snage u Hrvatsku, i time bi se omogućila bolja selekcija zaposlenika koji se uvoze, što bi vjerojatno popravilo percepciju građana o inozemnim radnicima - sugerira Ivan Balabanić. Međutim, ne treba se zavaravati, dodaje: priljev inozemne radne snage će se nastaviti, pa je nužno osmisliti politike za njihovu integraciju.

- Osobno mi je najbliža politika istovremene asimilacije i multikulturalizma, u kojoj država potiče imigrante da prihvate vrijednosti društva u koje dolaze, dok istovremeno priznaje važnost njihovog kulturnog identiteta. Rezultati istraživanja pokazuju da hrvatski građani upravo razlike u kulturi vide kao najveću prepreku za prihvat stranih radnika, što nije obećavajuće. Ako hrvatski građani ne prihvate drugačije kulture stranih radnika, teško je očekivati suživot, a netrpeljivost će samo rasti - smatra. Kako pojašnjava, za uspješnu integraciju ne trebaju samo strani radnici prihvatiti vrijednosti društva u koje dolaze nego i domicilno stanovništvo treba poznavati i uvažavati kulturu ljudi koji dolaze. No sudeći prema rezultatima istraživanja, trenutačno nema prostora za preveliki optimizam u vezi s našim građanima, a tek treba istražiti što strani radnici misle o hrvatskom društvu, kaže Balabanić.

Ipak, građani koji su zadovoljni dolaskom stranih radnika u Hrvatsku navode kulturnu raznolikost i obogaćivanje društva kao glavni razlog svog zadovoljstva. Tako 67,9 posto građana koji podržavaju prisutnost stranih radnika smatra da kulturna raznolikost predstavlja najveću prednost prisutnosti stranaca u Hrvatskoj. Također, 58 posto njih smatra da strani radnici smanjuju nezaposlenost u sektorima gdje postoji deficit radne snage.