OD IDUĆE GODINE

Novine za studente: Ukidaju se školarine, uvode se slovne ocjene od A do F

Novi zakon o obrazovanju uvodi europske standarde i udara na korupciju. Studentima je najzanimljivija odredba koja se odnosi na potpuno ukidanje školarina
 Nikola Vilić/CROPIX

ZAGREB - Školarine na fakultetima od iduće bi se akademske godine trebale potpuno ukinuti, a zamijenit će ih upisnine koje za sve razine studija, uključujući i doktorske, ne bi smjele biti više od iznosa prosječne plaće u državi.

Velika je novost i ukidanje brojčanih ocjena. Zamijenila bi ih ECTS ljestvica ocjenjivanja, pa bi se znanje studenata umjesto ocjenama od 1 do 5 ubuduće ocjenjivalo sa sedam slova - u rasponu od A do F. Svi doktorati obranjeni unatrag 20 godina, kao i oni novi, javno bi se objavljivali na webu, pa bi ih svi mogli pretraživati. Studenti bi svakog semestra vrednovali rad svakoga profesora, a rezultati njihova ocjenjivanja javno bi se objavljivali.

Austrijski model

To su samo neki od naglasaka iz paketa novih zakona o znanosti, visokom obrazovanju i sveučilištu što ih je pripremilo Ministarstvo obrazovanja.

Zakoni su najavljeni kao uvođenje modernih EU standarda i razračunavanje s korupcijom, a u Ministarstvu kažu da su im za njihovu izradu uzor bile Austrija, Finska i Danska.

Studentima i njihovim roditeljima svakako će biti najzanimljivija odredba koja se odnosi na potpuno ukidanje školarina. Umjesto školarina za studij bi se po uzoru na Austriju plaćala upisnina, a njezin bi maksimalni iznos bio zakonom ograničen. Tako se više ne bi moglo dogoditi da na, primjerice, FER-u diplomski studij stoji 3000 kuna, a sličan studij na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu stoji 9200 kuna. Najviša upisnina koja bi se plaćala za preddiplomske i diplomske studije iznosila bi 60 posto prosječne mjesečne plaće u državi.

Slova umjesto brojki

Upisnina za doktorske studije bila bi, pak, limitirana na iznos jedne prosječne plaće, što je kudikamo manje od dosadašnjih iznosa koji se kreću u rasponu od 15 do čak 100 tisuća kuna.

Svi redoviti studenti bili bi u cijelosti oslobođeni plaćanja upisnina, kao i socijalno ugroženi te studenti koji se školuju za deficitarna zanimanja.

Za većinu je studenata velika novost i uvođenje novog - slovnog sustava ocjenjivanja. Hrvatsku ocjenu odličan zamijenila bi ocjena A, a niže prolazne ocjene bile bi B, C, D i E. Neuspješni studenti dobit će ocjene F i FX. Student koji dobije ocjenu F mora ponovno upisati kolegij, dok se onome koji je ocijenjen s FX daje još jedna šansa za popravak.

Potaknut korupcijskim skandalima u kojima su sudjelovali pojedini visokoškolski profesori, zakonodavac je odlučio dati veće ovlasti rektorima u sankcioniranju mogućih akademskih i drugih prekršaja.

Zakonodavna praksa

Po uzoru na Austriju predlaže se uvođenje akademske nastavne dopusnice (Venia Docenti). Nju bi izdavao rektor, a obnavljala bi se svakih pet godina na temelju izvješća o radu koji bi se podnosio Senatu. Drugim riječima, da je hrvatska zakonodvna praksa već imala uveden taj institut, svim bi se nastavnicima uključenim u afere odmah mogla oduzeti dopusnica za rad u nastavi.

Sve države u regiji školstvo su modernizirale, mi smo posljednji

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja kažu da su svi u našem okruženju redefinirali zakone o visokom školstvu i znanosti, počevši od BiH, Crne Gore, Srbije do Republike Srpske.

Jedan je od razloga i korupcija u visokom školstvu koju Europa slabo poznaje. Hrvatska novim zakonskim rješenjima tome u potpunosti želi stati na kraj. U Ministarstvu tvrde da su jedan od načina korupcije bile i školarine koje su se utvrđivale neovisno o stvarnim troškovima studija. Nonsens je da su najviše školarine u zemlji imali studiji koji najmanje koštaju, samo zato jer je za njih vladao najveći interes među studentima. Zakon bi smanjio i broj doktorskih studija, kojih je sada u zemlji 120, od čega čak 90 na zagrebačkom sveučilištu.

Svi bi doktorski studiji ubuduće, naime, trebali biti ustrojeni ne na razini fakulteta, već na razini sveučilišta. I. K. B.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 23:14