NOVIH RADNIH MJESTA NEMA NI 2015. Šansu za zaposlenje imat će jedino ova zanimanja

Ni ova, ali ni sljedeća godina nezaposlenima u Hrvatskoj neće donijeti ništa dobroga: do posla će i dalje dolaziti samo sretnici, a za mnoge će biti uspjeh i ako zadrže postojeće zaposlenje.

Proizlazi to iz ocjena Hrvatske narodne banke (HNB), objavljenima u novoj, srpanjskoj Informaciji o gospodarskim kretanjima. Prema tim prognozama, Hrvatska će ovu godinu zaključiti s padom gospodarske aktivnosti od 0,2 posto, pa će 2014. “i službeno” biti šesta u nizu krizna godina.

Daljnji pad zaposlenosti

Vrlo blagi oporavak očekuje nas u sljedećoj godini, za koju u HNB-u očekuju rast hrvatskoga bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 0,4 posto. No, on će biti nedovoljan da apsorbira vojsku nezaposlenih na hrvatskom tržištu rada. Štoviše, prilično je izgledno i daljnje smanjenje broja zaposlenih.

- S obzirom na to da se u 2014. ne očekuje oporavak gospodarske aktivnosti, broj zaposlenih mogao bi se dodatno smanjiti, a broj nezaposlenih povećati. Slična kretanja predviđaju se i za 2015., iako u nešto blažem intenzitetu - upozoravaju u HNB-u.

Traže se

Prema njihovim prognozama, administrativna stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj, ona koja se iskazuje na temelju podataka Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ), u ovoj će godini iznositi 20,7 posto, dok će u sljedećoj godini dosegnuti 20,9 posto. Anketna nezaposlenost, koja se smatra realnijim odrazom stanja na tržištu rada i međunarodno je usporediva, u Hrvatskoj bi u ovoj godini trebala iznositi 17,5 posto, dok bi se u sljedećoj godini mogla neznatno smanjiti, na 17,3 posto.

U svakom slučaju, Hrvatska po nezaposlenosti ostaje pri samom vrhu EU, odmah iza Grčke i Španjolske. No, dodatni problem je što sve više ljudi, ne videći izlaz, odlazi iz radne snage, bilo da, kako upozoravaju ekonomisti, idu u mirovinu ili se iseljavaju iz Hrvatske. U HNB-u nam, primjerice, za ovu godinu najavljuju smanjenje broja zaposlenih za 1,3 posto u odnosu na prošlu godinu, a za 2015. navješćuju daljnji pad broja zaposlenih za 0,4 posto.

- Nedostaju nam stope rasta gospodarstva koje bi mogle dovesti do otvorenja novih radnih mjesta. U cijeloj priči ne treba zaboraviti ni na slabosti s kojima se suočava domaće tržište rada, poput niske mobilnosti radne snage - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Nema potrošnje

Ipak, nije sve izgubljeno. Barem ne za one koji rade u djelatnostima koje su nedostatak potražnje za svojim robama i uslugama na domaćem tržištu uspjele nadomjestiti prodorom na strana tržišta. Ulazak u EU prošle godine i otvorenje tržišta s više od pola milijarde potencijalnih potrošača tome je uvelike pridonijelo. I u HNB-u vjeruju da bi jačanje izvoza trebalo biti glavni okidač gospodarskog rasta u sljedećoj godini, budući da domaća potražnja nastavlja stagnirati.

Sličan je stav i neovisnih ekonomista, koji kažu da će jačanje izvoza roba i usluga, zajedno s pokretanjem barem dijela infrastrukturnih projekata, koji će se dijelom financirati iz fondova Unije, donekle potaknuti potražnju za radnom snagom u Hrvatskoj. To se posebno odnosi, ističe Ante Babić, ekonomski analitičar, na djelatnosti poput farmaceutske i metalske industrije, zatim prometa, energetike i turizma, te informatike, kao i na usluge koje pružaju pravnici, knjigovođe ili liječnici. U tim bi djelatnostima, kaže Babić, moglo doći do novog zapošljavanja.

Prosperitetne grane

Potvrde toga dolaze i iz prakse. Informatička tvrtka InfoCumulus, primjerice, nedavno je iskoračila na tržište Azerbajdžana: u toj zakavkaskoj državi izborila se za posao implementacije sustava za upravljanje odnosima s korisnicima Azerfona. Osim u Azerfonu, kaže Sven Marušić, direktor InfoCumulusa, upravo im se otvaraju i neke druge poslovne prilike u telekom industriji te bivše sovjetske republike. Posljedica toga je i novo zapošljavanje u tvrtki koja trenutačno zapošljava 12 ljudi.

- U ovoj godini planiramo zaposliti još troje ili četvero ljudi, razvojnih inženjera i CRM konzultanata, a u sljedećoj još petero. Cilj nam je da do kraja 2015. imamo 20 zaposlenih. Novo zapošljavanje u velikoj je mjeri rezultat širenja našeg poslovanja u Azerbajdžan - naglašava Marušić.

Jedini spas izvoz

S druge strane, među gubitnike možemo uvrstiti one koji su i dalje najvećim dijelom ili isključivo orijentirani na domaće tržište, poput trgovaca ili dijela prehrambene industrije, kao i, primjerice, građevinare, koje očito čeka nastavak katarze. U svakoj djelatnosti, doduše, ima i dobitnika i gubitnika, no čini se da se, prema ocjenama ekonomista, upravo u ove tri grane može očekivati nastavak restrukturiranja, a time i daljnje smanjenje broja zaposlenih.

- Ljudi kupuju samo ono najosnovnije, pa trgovcima pada promet. Zato ni nemamo druge nego smanjivati broj zaposlenih na mimimum minimuma - zaključuje Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri Hrvatskoj obrtničkoj komori.