NOVO 17:59 - Sindikati javnih službi pristali su danas na zamrzavanje božićnice ove i iduće godine, regresa i jubilarnih nagrada u idućoj godini, te smanjenja dnevnica na službenim putovanjima sa 170 na 150 kuna. Jedino oko čega se nisu uspjeli dogovoriti bilo je pitanje smanjenja naknade za minuli rad sa 0,5 na 0,3 posto po godini staža. Sindikati na to ne pristaju uz tvrdnje kako se radi o diranju u plaće, što je Vlada tvrdila da neće činiti sve dok bude drugih rješenja.
Umjesto smanjenja minulog rada, pregovarački tim Vlade predložio je danas zamrzavanje isplate naknade za prijevoz. Ako bi sindikati na to pristali, na godišnjoj razini to bi značilo uštedu od milijardu kuna, koliko bi ušteda bila i na godinu dana isplate smanjenje naknade za minuli rad. No, sindikatima, iako nije riječ o dijelu plaće, taj prijedlog, barem zasad, nije prihvatljiv.
Spomenka Avberšek ustvrdila je kako će to biti radnicima gotovo nepodnošljivo.
- Ako netko ima plaću 2700 kuna, a najjeftiniji mjesečni pokaz je 360 kuna, to je smanjenje plaće za više od 10 posto. Mi smo svjesni da novca nema i da Vlada mora pronaći uštede, ali prijevoz nije dobro rješenje - rekla je S. Avberšek uime sindikata.
Sindikati su na današnji sastanak u Vladu došli s mišlju na naknadu za prijevoz, ali ne ukidanje već uvođenje reda. Naime, veliki broj zaposlenih na naknadi za prijevoz vara svog poslodavca, pa iako žive u Zagrebu, primaju naknadu za prijevoz do, primjerice, Koprivnice, jer su tamo prijavljeni kod prijatelja ili u vikendici. Pa umjesto 360 kuna, koliko im pripada, iz državne blagajne svakog mjeseca izvlače nerijetko i tri puta veći iznos! Sindikati smatraju da se prije zamrzavanja isplate prijevoza treba napraviti reda u sustavu prijevoza.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić ustvrdio je kako Vlada za plaće ove godine ima 21,6 milijardi kuna i da se ne može potrošiti niti lipa više.
A da bi se došlo do toga, dio materijalnih prava morat će se zamrznuti. Prekosutra ujutro očekuje se konačni dogovor, a prema dosad dostupnim informacijama, sindikati su prilično zainteresirani za dogovor, jer u slučaju raskidanja temeljnog kolektivnog ugovora, ostaju bez brojnih materijalnih prava, dok bi, ako bi se dogovorili, ta prava bila samo zamrznuta, pa bi im i početna pozicija u pregovorima o novom TKU, bila daleko bolja.
Sve ovo čeka i državne službenike i namještenike koji su danas konačno, metodom prebrojavanja, oformili pregovarački odbor, pa bi i njihovi pregovori mogli početi vrlo brzo.
------------------------------------------
16:30 - U Banskim dvorima je započeo četvrti krug pregovora o materijalnim pravima zaposlenih u javnim službama. Na stolu su i dalje božićnice, putni nalozi te smanjenje dodatka za minuli rad sa 0,5 na 0,3 posto po godini staža.
Također, sindikati bi se trebali odreći regresa, božićnica, jubilarnih nagrada te pristati na smanjenje putnih naloga u idućoj godini. Kako se i očekivalo, najproblematičnija točka odnosi se na smanjenje naknade za minuli rad. To smanjenje na rok od šest mjeseci državi bi donijelo oko pola milijarde kuna ušteda, no sindikati se tome najoštrije protive.
Smatra kako je direktno diranje u plaće zaposlenika, iako su iz Vlade dobivali informacije da će plaće biti posljednja linija obrane. Nadalje, smanjenje plaća preko naknade za minuli rad ide u korist zaposlenika sa malo staža, dok će najveće smanjenje plaća s te osnove imati zaposlenici u javnim službama s najviše staža, odnosno oni pred mirovinom.
Ukoliko pregovori ne uspiju do kraja tjedna, i sindikati i Vlada se ne nagode oko kresanja materijalnih prava iz temeljnih kolektivnih ugovora, slijedi proces mirenja, a ako ni to ne supije, jedino što Vladi preostaje je obavijestiti socijalne partnere, u ovom slučaju sindikate zaposlenih u javnim službama, da se temeljni kolektivni ugovor, koji vrijedi do kraja listopada iduće godine - raskida.
Kako u Vladi imaju zacrtanih 21,6 milijardi kuna za plaće i materijalna prava radnika u ovoj godini, oni više nemaju namjeru popuštati. Ne pristanu li na prijedlog Vlade, sindikati riskiraju dva prilično crna scenarija: ili će Vlada raskinuti temeljni kolektivni ugovovor, i na taj način ostvariti uštede koje su si zacrtali i u proračunu potvrdili. U tom slučaju za radnike ne postoji nikakva garancija da će se stečena, pa raskinuta, prava ikada više vratiti, dok pristajanjem na rezove Vlada Temeljni kolektivni ugovor samo zamrzava, a nakon što u dva uzastopna tromjesečja BDP bude rastao najmanje jedan posto, kreće se u pregovore kako bi se zamrznuto vratilo.
Drugi je model da zaposlenima u javnim službama ostanu sva prava iz TKU, ali u tom slučaju Vlada kreće na smanjenje koeficijenata za plaću. Za to Banski dvori ne moraju imati suglasnost sindikata, već to mogu učiti uredbom Vlade, no za njih je to i dalje posljednja linija obrane, ako se ni na koji drugi način ne uspiju ostvariti uštede. Kako dosadašnja praksa pokazuje da je osnovnu plaću najteže vraćati kad se jednom smanji, i sindikatima je to najmanje drag scenarij.
Ako dođe do raskidanja TKU za javne službe, u Valdi su uvjereni kako nikakve tužbe ne bi mogle proći, jer bi se pri raskidanju pozvali na članak 23. Temeljnog kolektivnog ugovora koji dozvoljava jednostrani raskid "zbog pogoršanja gospodarskog stanja u zemlji“. Nakon toga, prava iz tog dokumenta, vrijedila bi još tri mjeseca u produljenoj primjeni.
Što se tiče dodatka od 2,4 posto, kojim se prosvjetarske plaće povećavaju već četvrtu godinu u nizu, ako sindikati ne pristanu na njihovo zamrzavanje, Vlada će ih isplatiti u kolovozu, s plaćom za srpanj, jer je sve ostalo utuživo, nakon toga više ne bi, jer TKU više ne bi bio na snazi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....