U takozvanom bijelom štrajku suci su se, za razliku od njihovih zapisničarki koje su štrajkale nakon njih, izborili za bitno bolje plaće, ali i dalje nisu zadovoljni. Udruga hrvatskih sudaca (UHS) tresnula je Ministarstvu pravosuđa i uprave na stol zahtjeve po kojima bi se koeficijenti za dio sudaca i više nego udvostručili u odnosu na sadašnje, dok bi im se plaće prosječno povećale za oko 1100 eura neto.
U Ministarstvu je zahtjev UHS-a izazvao zebnju jer bi im pritisak kakav su već imali iz sudstva, a prema zadnjem zahtjevu predstavlja dodatnih 70 milijuna eura koji bi se godišnje iz proračuna prelili u sudačke plaće, poremetio "harmonizaciju sustava plaća u odnosu na državne službenike, kao i propisivanje prava na druga materijalna prava".
Veća osnovica
Naime, osim zahtjeva za povećanim koeficijentima, suci su pobrojali još 12 stavki u kojima traže dodatna prava, od regresa i božićnice pa sve do pomoći u slučaju duljeg bolovanja. U resornom Ministarstvu kažu da su otvoreni za razgovore sa sucima za daljnje uređenje sustava plaća u odnosu na državne službenike, kao i za propisivanje drugih prava pored plaće, ali moraju urediti sustav plaća u državnoj upravi, što uključuje reformu sustava plaća službenika i namještenika u pravosudnom sustavu.
Općinski suci su, podsjetimo, podupirali štrajk službenika i namještenika u pravosuđu jer su njima nakon njihova bijelog štrajka plaće porasle za oko 500 eura, što je iznos za koji su njihove zapisničarke radile cijeli mjesec.
U Ministarstvu pravosuđa podsjećaju kako je osnovica za izračun plaće sudaca povećana sa 625,20 na 706,50 eura, odnosno za 13 posto. Osim toga, uz povećanje osnovica prvostupanjskim sucima povećani su i koeficijenti, s 3,54 na 4,21, čime su najmnogobrojnijim i najmanje plaćenim sucima općinskih sudova i drugih sudova prvoga stupnja plaće porasle za oko 30 posto, odnosno za 500 eura.
Tim povećanjem, kažu u Ministarstvu, prosječna plaća prvostupanjskih sudaca podignuta je s oko 1660 na 2200 eura, za što se godišnje iz proračuna izdvaja dodatnih 23,3 milijuna eura. Uz to, ističu i kako je povećanje iz lipnja ove godine najveće povećanje osnovice plaće sudaca u posljednjih 20 godina.
U sklopu argumentacije za stav po kojemu su suci pretjerali sa zahtjevima, u Ministarstvu pravosuđa podsjećaju da su pored podizanja osnovica za plaću i koeficijenata izmijenili i Pravilnik o naknadama za dežurstva sudaca, državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, i to tako da su im naknade za dežurstva dvostruko povećane.
Ranije su za aktivna dežurstva radnim danom suci dobivali 37,50 kuna, a sada dobiju 10 eura. Za neradne dane i državne blagdane naknada za dežurstvo je s 45 kuna povećana na 12 eura, a naknade za sate pasivnog dežurstva povećane su sa šest kuna na tri eura tijekom tjedna, a vikendima i neradnim danima one su s ranijih 7,5 kuna povećane na pet eura.
Ekonomska ovisnost
Plaće hrvatskih sudaca, ali mjerene u odnosu na naš BDP, ne odstupaju značajno od prosjeka EU neovisno radi li se o sucima koji tek počinju graditi karijeru ili onima koji su dospjeli do Vrhovnog suda, primjećuju u Ministarstvu, ukazujući na zadnje podatke Euroscopea u kojima su usporedbe napravljene na temelju podataka o plaćama iz 2021. godine i ne uključuju povećanja plaća iz lipnja ove godine.
To znači, kažu, da su omjeri sudačkih primanja u odnosu na BDP znatno povoljniji za suce, kao i druge pravosudne dužnosnike. Primjećuju i kako je u gospodarski snažnijim zemljama odnos plaće sudaca u donosu na BDP manji nego u Hrvatskoj, a u tim se zemljama ne može govoriti o ekonomskoj ovisnosti pravosudnih dužnosnika.