U posljednja 24 sata zabilježeno je 3056 novih slučajeva zaraze covidom-19, a čak 43 osobe su preminule. Bolnički sustav i dalje se puni te je diljem Hrvatske hospitalizirano 1620 pacijenata, od čega ih je 179 na respiratoru.
Po broju oboljelih na razini EU ne stojimo dobro jer kada se gleda 14-dnevna incidencija nam je 793,4 na sto tisuća ljudi, što nas svrstava među osam najlošijih.
Kako Jutarnji list neslužbeno doznaje, ozbiljno se razmišlja o uvođenju strožih mjera na nacionalnoj razini, a o tome će se detaljno razgovarati u nedjelju kada će se u jutarnjim satima okupiti Stožer.
Postrožene mjere, ako se uvedu, idu u tri smjera. Dodatno smanjenje broja ljudi na okupljanjima, uključujući i obiteljska, dodatno skraćivanje radnog vremena ugostitelja i još veći poticaj za rad od kuće.
Učinkovitost 99 posto
I Grad Zagreb, koji je zabilježio 653 nova slučaja u jednom danu, jučer je imao sastanak na kojem se razgovaralo o mogućim novim mjerama. Jedan od glavnih prijedloga članova zagrebačkog stožera bilo je masovno testiranje Zagrepčana brzim testovima kako bi se u kratkom roku detektirao što je moguće veći broj zaraženih. To je jedan od optimalnijih načina stavljanja epidemije pod kontrolu jer se na taj način, bez zatvaranja gospodarstva, mogu izolirati svi zaraženi i svi njihovi kontakti te minimalizirati vjerojatnost daljnjeg širenja zaraze.
- Temeljem analiza koje imamo procjenjujemo situaciju. Razmatrali smo mogućnost masovnijeg testiranja. Validacije antigenskih testova su napravljene, pokrenuta je nabava. Situacija nije dobra”, potvrdio je pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo Vjekoslav Jeleč. O tome koliko će se građana testirati i u kojem roku još se raspravlja. Od početka listopada primjenjuju se u Klinici za dječje bolesti u zagrebačkoj Klaićevoj ilici i dosad su napravili 256 testova na 83 pacijenta koji su imali simptome i na 173 asimptomatskih.
Među 83 pacijenta koji su imali barem jedan simptom njih 13 bilo je pozitivno na brzom testu. Svi testirani poslani su i na provjeru uobičajenim, PCR testom: kod 12 od 13 pozitivnih potvrđena je zaraza, a kod jedne testirane osobe, djelatnika Klinike, PCR je bio negativan. Svi negativni na brzom testu bili su negativni i na PCR-u. Drugim riječima, brzi je test pogriješio na jednoj od 83 osobe, što daje učinkovitost od gotovo 99 posto kod osoba sa simptomima.
- U ovoj skupini bolesnika samo je kod jedne osobe brzi test bio pozitivan, a PCR negativan; niti jedan test koji je bio negativan na brzom testu nije bio pozitivan na PCR-u, što je izuzetno važno, jer znači da test nije 'lažno' proglasio zdravim osobu koja je zaražena koronavirusom - pojašnjava Goran Roić, ravnatelj Klaićeve. Zapazili su i da je učinkovitost testova kod asimptomatskih bolesnika, odnosno pacijenata koji nemaju simptome, i u literaturi i kod nas, nešto manja. Od 173 asimptomatska pacijenta koje su testirali, svi su bili negativni na brzom testu, ali je kod troje djece naknadnim PCR testom dokazana infekcija.
- Testovi se ne koriste za ambulantne bolesnike, već samo za one koji razviju simptome za vrijeme boravka u bolnici te za bolesnike koji se u bolnicu primaju preko hitne službe - pojašnjava Goran Roić, ravnatelj Klaićeve, i govori da su testovi uvedeni s ciljem što brže dijagnoze covida-19 te izolacije i adekvatne skrbi za pedijatrijske bolesnike.
- Prema našim saznanjima, prvi smo u RH počeli s rutinskom primjenom brzih antigenskih testova, prije svega zahvaljujući vrlo predanom i kvalitetnom radu Kriznog stožera Klinike na čelu s doc. dr. sc. Ivom Hojsak - govori Roić.
Brzi antigenski testovi od velike pomoći su Hitnoj pomoći jer tako odmah na terenu znaju da je pacijent pozitivan te treba li ga prevesti u covid-bolnicu ili bolnicu kojoj pacijent gravitira.
Iskustva zagrebačke Hitne, koja testove u punom opsegu primjenjuje od ponedjeljka, su ovakva: od 34 testirane osobe čak 21 - više od 60 posto! - je bila pozitivna na covid-19 te je odmah transportirana u nadležnu, specijaliziranu covid-bolnicu. Niti jedan od njih nije znao da je pozitivan!
Protokol testiranja
- Naši timovi testiraju pacijente kod kojih postoji sumnja na covid-19, a ne već potvrđene slučajeve. Dakle, nitko od testiranih pacijenata nije već imao saznanja o ne/postojanju zaraze - govore iz Hitne.
Naravno, neće svi pacijenti koji pozovu hitnu biti testirani, pa iz Hitne pojašnjavaju da antigenske testove koriste prilikom intervencija kod mogućih bolesnika pozitivnih na covid-19, i to sukladno izrađenom protokolu koji jasno određuje tko su pacijenti kod kojih postoje indikacije za brzo testiranje, odnosno čija klinička slika to opravdava.
U primjenu testova krenuli su krajem prošlog tjedna, a u punu primjenu u okviru obavljanja djelatnosti hitne medicine testovi su ušli u ponedjeljak. - Prednost brzih testova je u tome što vrijeme određivanja pružaju u minutama, a ne u satima i mogu se izvesti gotovo bilo gdje. Jednostavni su za uporabu te omogućavaju Hitnoj značajnu uštedu vremena prilikom obavljanja trijaže pacijenata i procjene odredišne bolnice - govore iz zagrebačke Hitne.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....