NOVI MINISTAR POLJOPRIVREDE ZA JUTARNJI 'Smanjit ćemo poreze proizvođačima, ali i uvesti porez na neobrađeno zemljište'

Nakon desetak dana upoznavanja sa stručnjacima u Ministarstvu poljoprivrede Davor Romić (58), novi ministar poljoprivrede u Vladi Tima Oreškovića, odlučio je u intervjuu za naš list izložiti svoje planove u radu tog važnog resora. Više od milijun ljudi koji se bave proizvodnjom hrane i žive u seoskim sredinama ili na ruralnim područjima očekuje od ministra konkretne poteze koji će im vratiti vjeru da se od poljoprivrede, ribarstva, šumarstva... može dobro živjeti.

Njegova stručnost i dugogodišnji angažman na Agronomskom fakultetu i u projektima revitalizacije agrara bili su dovoljna preporuka da dođe na ministarsko mjesto kao nestranački kandidat iz kvote Mosta. Već u prvim javnim istupima najavio je novi smjer rada u kojem bi obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebala zauzeti značajnije mjesto u planovima razvoja. Pred novim ministrom je puno posla, a još ne zna ni tko će mu biti najbliži suradnici. Na Vladi je najavio da će se uhvatiti u koštac s rješavanjem nedopuštenog viška šećera na tržištu, zbog čega nam EK prijeti kaznom od 16 milijuna eura. Razgovarali smo o najavljenim reformama, rješavanju problema proizvođača hrane i navodnjavanju, u čemu je osobito stručan.

Gospodine Romić, čestitam na izboru za ministra. Izabrani ste u kvoti Mosta, pa nam otkrijte kako su tekli pregovori o preuzimanju tog resora?

- Zahvaljujem na čestitkama. Nadam se da ću opravdati povjerenje koje mi je g. Orešković ukazao, te da ćemo provesti sve reforme za koje se Most zalaže u poljoprivrednom sektoru. Pregovori su tekli prilično dobro, konzultirao se međusobno cijelo vrijeme tim ljudi stručnih za to područje, znali smo da ima više kandidata, te da je na gospodinu Oreškoviću da donese odluku. Ministarsku funkciju nisam prihvatio da bih se okušao u političkim vodama, nego da bih okupljanjem stručnog tima i stavljanjem svog svojeg znanja i iskustva na raspolaganje, pomogao i unaprijedio sektor koji mi je povjeren.

Kako ste tadašnjem mandataru Oreškoviću predstavili svoj program rada i reformi u poljoprivredi?

- Program reformi Most je predlagao i o njemu raspravljao još u predizbornoj kampanji, a za iste se reforme javno zalagao i prije. Sudjelovao sam u izradi glavnih smjernica zajedno s ostalim stručnim ljudima pa sam mandataru izložio svoje viđenje ključnih problema i smjernice za njihovo rješavanje. Popis reformi je poznat, ja sam danas ovdje da ih provedem.

Nakon primopredaje Ministarstva, kako ocjenjujete rad svog prethodnika Tihomira Jakovine?

- S gospodinom Jakovinom sam surađivao na nekim projektima za vrijeme njegova ministarskog mandata. Primopredaju smo odradili već u subotu 23. siječnja 2016. godine u jutarnjim satima da bismo i on i ja što prije krenuli u nove aktivnosti. Cijenim svačiji trud i rad, vrlo je nezahvalno ocjenjivati uspješnost ministra i cijelog ministarstva u ovako kratkom vremenu nakon preuzimanja dužnosti, a svaka ocjena nečijeg rada i rezultata mora se temeljiti na jasnim kriterijima. Nastavljam dalje bez opterećivanja onim što je bilo, a motiv za preuzimanje ove dužnosti bila je upravo moja uvjerenost da mogu učiniti znatno više da bi se sustav poboljšao.

Što možete istaknuti kao dobro, a što kao loše u tom mandatu?

- Krenuo bih s pozicija onih aktivnosti i projekata koje držim pozitivnima i važnima, a koje je moj prethodnik počeo. Napraviti prvi Program ruralnog razvoja RH nikako nije bio jednostavan posao. Naišao je na mnoge kritike, no suštinski je pokrio sva bitna područja kojima je potrebno financiranje. Ipak, sama njegova provedba otvorila je mnoga pitanja koja je potrebno raspraviti. Kad je u pitanju zemljišna politika, informatizacija sustava je značajno poboljšala mogućnosti upravljanja državnim zemljišnim resursima. Ono na čemu treba intenzivno dalje raditi jest to da se zemljišni potencijali kojima država raspolaže u potpunosti stave u funkciju. Povećalo se korištenje sredstava EU fondova da bi se povećao standard građana u vodnokomunalnom sektoru i drugim sektorima u nadležnosti ovog ministarstva, ali potrebno je još puno učiniti na jačanju kapaciteta krajnjih korisnika sredstava i institucija uključenih u procese. Učinke Ministarstva u prethodnom razdoblju tek treba analizirati, ali ne zato da bismo kritizirali već zato da se fokusiramo na probleme i pokušamo ih riješiti.

Koje su ključne smjernice vašeg kabineta?

- Ključne smjernice mog kabineta navedene su u Programu Vlade. Izradit ćemo strategiju razvoja poljoprivrede, šumarstva i prerade drva, maksimalno fiskalno i parafiskalno rasteretiti proizvođače, povećati navodnjavane površine, poticati proizvođače na udruživanje, provesti reformu zemljišne politike, analizirati provedbu Programa ruralnog razvoja u korist malih proizvođača, pripremiti temelje za Program ruralnog razvoja za sljedeće programsko razdoblje, što znači da nas čeka velik posao. Dovoljno iskustva skupljeno je na pokušajima i pogreškama donošenja različitih programa u pretpristupnom razdoblju i vremenu nakon pristupanja EU pa vrijeme koje je pred nama za donošenje novih strategija i planova treba optimizirati. To će se sigurno odraziti i na učinkovitije povlačenje sredstava koja su nam na raspolaganju i na jačanje kapaciteta poljoprivrednih proizvođača u Hrvatskoj.

Kome ćete povjeriti mjesta najbližih suradnika, zamjenika i pomoćnika po sektorima?

- U kabinetu koji upravo sastavljam bit će u prvom redu angažirani stručnjaci, osobe s iskustvom i osobe koje nude ideje i rješenja kako bismo zajedno proveli reforme. Od njih očekujem predanost, profesionalnost, odgovornost i rezultate. Za sada ne mogu iznositi konkretna imena, ali to će vrlo brzo biti obznanjeno.

Koliki će upliv u tom kadroviranju imati stranački ljudi iz Domovinske koalicije (HSS, HDZ, HSLS...)

- Kvalitetu i stručnost ne određuju stranačke iskaznice. Pri odabiru se neću voditi tim kriterijem. No neću ni diskriminirati. Sada postoji i Vijeće za suradnju koje će također filtrirati najstručnije kadrove i omogućiti svim ministarstvima da dobiju najbolje ljude. Stručnost prije svega.

U Vladinim smjernicama spominje se restrukturiranje Ministarstva. Kakav preustroj planirate?

- Rano je još govoriti o tome. Pričekajmo prvo Zakon o Vladi. U prvom redu želim smanjiti broj razina u hijerarhiji, što bi trebalo povećati učinkovitost. Želim da ljudi unutar sektora međusobno bolje surađuju i da imaju pristup informacijama koje su im potrebne za rad. Jedan od ciljeva je i smanjivanje administrativnih barijera prema korisnicima, a restrukturiranje Ministarstva prvi je korak prema ostvarenju tog cilja. Kao veliki problem koji značajno utječe na smanjenje učinkovitosti jest slaba međusektorska suradnja, česti su bili prigovori i zaposlenika u ministarstvima i građana korisnika usluga da nema koordinacije među samim ministarstvima unutar Vlade. Posebno se to odnosi na ona ministarstva kod kojih se pojavljuju preklapanja u ovlastima i djelokrugu rada. Tu svakako vidim puno prostora za poboljšanja.

Jedan od prioriteta je i jačanje uloge OPG-ova. Udruga Život ima niz mjera koje je prihvatio Most. Hoćete li surađivati s njima u promjenama koje traže ?

- Doprinos udruga kao što je i udruga Život je upravo to da artikuliraju probleme unutar interesne skupine koju predstavljaju i zbog toga ću njihove programe i prijedloge razmotriti i raspraviti s velikim uvažavanjem. Ako se mjere koje predlažu pokažu kao učinkovite za sustav, svakako će biti implementirane. Upravo zbog toga planiram ustrojiti službu koja će koordinirati udruge, primati i usklađivati njihove zahtjeve. Veliku nadu polažem u bolju komunikaciju s udrugama, jer članovi udruga identificiraju probleme, imaju ideje kako ih rješavati i imaju bolju organizacijsku podršku za komunikaciju s ministarstvom i drugim institucijama državne uprave. I same udruge međusobno trebaju pronaći bolji model međusobne komunikacije, udruživanja i izražavanja zajedničkih interesa prema Ministarstvu. To bi svakako pridonijelo bržem i učinkovitijem rješavanju problema. Organizacijska infrastruktura za takvo povezivanje postoji i treba je optimalno iskoristiti.

Jedna od mjera je i smanjenja poreza, te preusmjeravanje dijela PDV-a u proizvodnju. Koliko je to ostvarivo?

- O smanjenu poreza i modelima smanjenja svakako ću razgovarati s kolegama iz Ministarstva financija. Svakako je prihvatljiv onaj model koji će povećati proizvodnju, pojačati kapacitet samih poljoprivrednih proizvođača te u konačnici puniti državni proračun. O tome je potrebna detaljna i stručna rasprava.

Jedan od ciljeva je stavljanje u funkciju zapuštenog državnog poljoprivrednog zemljišta, ali i privatnog. Koji su vam sve mehanizmi na raspolaganju kako biste to ostvarili?

- Neobrađeno i zapušteno poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj je danas utvrđeno na više od 750.000 hektara. Uzroci takvog stanja su brojni i izrazito kompleksni: od socioloških i demografskih kao što je nizak životni standard i napuštanje ruralnih prostora do povijesnog nasiljeđa uređenosti parcela i cjelokupnog proizvodnog prostora - usitnjene i dislocirane parcele, nedostatak infrastrukture i slično. Glavni cilj reforme zemljišne politike je upravo to da se u potpunosti iskoristi zemljišni potencijal. Time bi se postiglo sljedeće: povećanje poljoprivredne proizvodnje, što vodi za sobom i razvoj i jačanje prerađivačkih kapaciteta i prateće industrije u prehrambenom sektoru, zatim samom zemljištu se povećava vrijednost, a sve u konačnici vodi povećanju životnog standarda stanovništva u ruralnom prostoru. Cijeli niz mjera je potrebno aktivirati da se neobrađeno i zapušteno poljoprivredno zemljište stavi u funkciju.

Spominje se i porez na neobrađeno zemljište?

- Porez na neobrađeno zemljište zapravo je samo jedan od mehanizama za aktiviranje zapuštenog i neobrađenog poljoprivrednog zemljišta. Okrupnjavanje i uređenje poljoprivrednih parcela je jedan od ključnih preduvjeta za stavljanje u funkciju raspoloživog poljoprivrednog zemljišta, a da bi sve svi ti ciljevi ostvarili potrebno je dobro osmisliti i dugoročno dosljedno provoditi zemljišnu reformu.

I na koncu, ono u čemu ste najstručniji. Kakav je vaš plan poboljšanja sustava navodnjavanja, u kojem roku i s kojim sredstvima?

- Nacionalni program navodnjavanja postoji od 2005. godine. Za većinu planiranih navodnjavanih područja za koja je prikazan interes krajnjih korisnika do danas je projektna dokumentacija izrađena ili je u postupku izrade. Sredstva koja su bila osigurana u državnom proračunu međutim nisu bila dostatna da se ti planirani sustavi i izgrade. Sada u programu ruralnog razvoja postoji posebna mjera namijenjena upravo navodnjavanju i za nju je predviđeno približno 96 milijuna eura u ovom programskom razdoblju. Investitori projekata navodnjavanja su prema PRR-u jedinice područne (regionalne) samouprave. Takve su aktivnosti zahtjevne i u administrativnom i u provedbenom smislu pa ću se svakako angažirati na tome da im Ministarstvo stavi na raspolaganje svoje potencijale za realizaciju tih projekata.