Nove riječi hrvatskog jezika: Znate li što su 'ispraznica', 'osjećajnik' i 'parkomat'?

Hrvatski je jezik postao bogatiji za tri nove riječi . Naime, na javni natječaj časopisa Jezik, koji od 1993. svake godine organizira izbor za novu hrvatsku riječ, došlo je čak 300 prijedloga novih riječi od 200 natjecatelja.

Do prije par dana ukoliko ste željeli reći da netko daje šuplje tvrdnje ili neostvariva obećanja upotrijebili biste riječ 'floskula'. Sada vam to više nije potrebno je jer Vinko Vukadin, poduzetnik iz Graza, za to izmislio novu riječ - ispraznica.

Vukadin je 'ispraznicom' osvojio i prvu nagradu natječaja časopisa Jezik za novu hrvatsku riječ. Drugo mjesto osvojila je profesorica iz Splita Silvana Bamba-Listeš koja je popularnim emotikonima nadjenula novo ime - 'osjećajnik', dok je treća bila Marta Pribanić, inače policajka iz Zagreba, koja je četiri riječi 'automat za naplatu parkiranja' stavila u jednu - 'parkomat'.

Prvi natječaj za novu hrvatsku riječ raspisan je 1993. godini na prijedlog akademika Stjepana Babića. U tim su vremenima nastale riječi poput 'osobnica' - za osobnu iskaznicu, 'smećnjak' iliti kanta za smeće. Za kružne tokove i ležeće policajce s kojima se svaki dan susrećemo na cestama izmišljeni su pojmovi - 'raskružje' i 'uspornik'.

Zanimljivo je i kako je svojevrsni slang 'daljinac' postao službeni izraz za 'daljinski upravljač'.

Hvalevrijedna nagrada za doprinos hrvatskom jeziku od 2006. godine nosi ime pakračko-lipičkog liječnika Ivana Šretera, koji je za vrijeme socijalističke Jugoslavije, u vrijeme hrvatskog proljeća i nakon, bio osuđen na zatvorsku kaznu, zato što je pacijentu u karton pod rubriku 'zanimanje' upisao hrvatski izraz 'umirovljeni časnik JNA' umjesto srpskog izraza 'penzionisani oficir JNA'. Godine 1984. vlasti su donijele Rješenje o pokretanju disciplinskoga postupka protiv dr. Ivana Šretera, a 1987. ga osudile na pedeset dana zatvorske kazne.

I dok se hrvatski rječnik razvija novim hrvatskim kovanicama, srpski bi uskoro mogao postati bogatiji za riječi poput 'guglovanje' i 'daunloud', navodi srpski portal Blic.

Štoviše, Rečnik Matice srpske iz 2007. u sebi je već nosio 'surfovanje', koje opisuje pretraživanje interneta', a Veliki rečnik stranih reči i izraza Ivana Klajna i Milana Šipke donosi i 'atačment', 'aut', 'vorkšop', 'fajl' te 'onlajn' kao i brojne druge internetske modernizme.

Sudeći po sve većem korištenu internetske terminologije uzete iz engleskog jezika, Klajn smatra kako će 'guglovanje', 'aploud', 'lajkovanje', 'daunloudovanje' vrlo brzo postati službeni srpski pojmovi.

- Naravno, ti izrazi su ušli u upotrebu i kad-tad će se morati naći i u rječnicima. Ali kada je riječ o SMS-u i žargonu mladih, to treba pitati lingviste koji su bolji kompjutoraši od mene - ističe akademik Ivan Klajn.

Velik skok ove je godine napravio i Oxfordski engleski rječnik koji je na svoje stranice stavio 'FYI' (for your information, za tvoju informaciju), 'LOL' (laughing out loud, glasno se smijem) te 'OMG' (oh my god, o moj Bože).

Tu je i skraćenica 'WAG' (wives and girlfriends, supruge i djevojke) koja se često spominje aludirajući na partnerice nogometaša.

U cijenjenom ćete rječniku naći i 'heart' (srce) kao glagol. Iako se čini nevjerojatnim ta se riječ tu našla zbog sve češćeg korištenja u obliku 'I <3 (heart, love) ...' (Ja srce...)'.