SIVA EKONOMIJA

Novac na ruke? Bez računa? Zašto ih onda ne prijavite!

Stihijska kažnjavanja neće stati na kraj sivoj ekonomiji, trebamo dugogorčne mjere
 Nikola Vilić/CROPIX

ZAGREB - Hrvatski obrtnici, kao i mnogi naši čitatelji koji su zaposleni na crno ili im je posao propao zbog “sive” konkurencije, pismima ili pozivima pozdravili su istraživački serijal Jutarnjeg lista koji upozorava o razmjerima sive ekonomije i njenim posljedicama po sve građane koji kroz razne “harače” plaćaju manjak u državnom proračunu. Taj manjak su dobrim djelom uzrokovali upravo oni koji rade, a ne plaćaju porez.

Novac na ruke

Splićanka srednjih godina navela nam je cijeli niz kafića, obrtničkih radnji i trgovina u kojima nikada nije dobila račun. Zagrepčanin Vladimir Vereš rekao nam je kako je njegov sin zastupanje odvjetniku platio nešto više od sedam tisuća kuna. Račun nikada nije dobio. Poljoprivrednici , pak, pričaju kako posjet veterinara nikad ne rezultira računom. To im, na neki način, odgovara jer im račun nije potreban, a vjeruju da će im veterinar uslugu naplatti manje bez računa.

- Nazvala sam Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje kako bih im prijavila svog ginekologa koji nikada ne izdaje račune, iako njegove usluge nikada nisu ispod 100-200 kuna. Rečeno mi je da oni ne mogu ništa ako prijavu ne podnesem službeno, imenom i prezimenom. A gdje ću ja onda naći novog ginekologa - priča gospođa iz malenog mjesta nedaleko Šibenika. Iskusni sezonski konobar podijelio je s nama kako za svoj rad diljem obale posljednjih godina nikada nije prijavljen. Novac je dobivao isključivo na ruke.

Stihijska kažnjavanja

Zanimljivo, dosad nismo dobili ni jednu negativnu reakciju. Dokaz da se državne institucije “trgnu” samo nakon medijskih pritisaka, je pojačana kontrola poreznih inspektora po ugostiteljskim objektima zadnjih nekoliko dana.

Međutim, u Hrvatskoj obrtničkoj komori upozoravaju da se takvim stihijskim kažnjavanjem, odnosno samo saniranjem posljedica, siva ekonomija u Hrvatskoj neće suzbiti. HOK je još 2000. godine, po uzoru na pojedine EU-zemlje, predložio donošenje Zakona o sprječavanju rada na crno no Vlada se na to oglušila. Zašto? Obrtnici smatraju da se radi o kupovanju socijalnog mira.

Poticajne mjere

- Sada to ponovo tražimo, jer je kriza dodatno razbuktala sivu ekonomiju. Nadamo da će Vlada imati sluha za hitno rješavanje ovog rastućeg problema koji se godinama „gura pod tepih“. Obzirom da se samo kažnjavaju posljedice koje su djelomično rezultat nedostatka koordinacije državnih tijela u suzbijanju sive ekonomije, predlažemo i poticajne mjere kojima se najveći broj obrtnika (osobito novoosnovanih) zadržava u zakonski čistoj ekonomskoj zoni, čime se otklanjaju uzroci sive ekonomije. Radi se o oslobađanju od plaćanja poreza na dobit i poreza na dohodak tijekom prve tri godine poslovanja novootvorenih obrta, smanjenju poreznog opterećenja uvođenjem više stopa poreza na dohodak i sniženje poreznih stopa, podizanju granice za obavezni ulazak u sustav PDV-a, smanjenja troškova poslovanja preispitivanjem davanja za vode, spomeničku rentu, autorskih naknada... - konkretne su mjere koje predlažu obrtnici.

Sivu ekonomiju, ističu nadalje u HOK-u, u nekim sektorima poput građevinarstva generiraju pojedine velike tvrtke i naručitelji radova, uključujući državu. Obrtnici su u pravilu kooperanti bez zaštite, izloženi milosti i nemilosti velikih tvrtki. Zato bi i učinkovita naplata potraživanja uvelike smanjila sivu ekonomiju. Međutim, nenaplaćena potraživanja, tvrde u HOK-u, stalno rastu.

Zatvaranje obrta

- Zato smo u našem prijedlogu Zakona o sprječavanju rada na crno predvidjeli da visoke kazne plaćaju i naručitelji rada na crno, a ne samo izvođači radova. Ne bude li ikakvih promjena, zatvaranjem obrta opseg sive ekonomije samo će se povećavati, jer će određeni dio vlasnika tih obrta nastaviti raditi „na crno“ prije svega u uslužnim djelatnostima: prijevozu, trgovini, građevinarstvu, ugostiteljstvu … - upozoravaju.

Od 31 države OECD-a, Hrvatska treća po udjelu sive ekonomije!

Da je siva ekonomija u Hrvatskoj uzela maha, pokazuju podaci iz nedavnog istraživanja dr. Friedricha Schneidera sa Sveučilišta u Linzu, koji je 14. rujna 2010. godine na konferenciji o sivoj ekonomiji u Celju održao izlaganje o toj temi. Prema dobivenim rezultatima istraživanja u 31 zemlji OECD-a, siva ekonomija u Hrvatskoj procijenjena je na 34,9% BDP. Iza nje su samo Rumunjska i Bugarska sa 37%, odnosno 37,7%. Za usporedbu, u Sloveniji iznosi 27,4% BDP, a najmanje je zastupljenja u Švicarskoj - 8,3 %.

10 mjera koje Vlada mora provesti:

1. Izglasavanje Zakona o sprečavanju rada na crno

2. Oslobađanje od poreza na dobit u prve 3 godine poslovanja

3. Oslobađanje od poreza na dohodak u prve 3 godine poslovanja

4. Uvođenje viših stopa poreza na dohodak

5. Sniženje određenih poreznih stopa

6. Podizanje granice za obavezni ulazak u susutav PDV-a

7. Smanjenje troškova poslovanja(za vodu, spomeničke rente, autorska prava...)

8. Učinkovita naplata potraživanja, pogotovo kada je poslodavaca država

9. Kažnjavanje i naručitelja rada na crno, a ne samo izvođača

10. Korodinacija rada inspekcija i državnih tijela

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 00:23